Kupnja prve nekretnine u Hrvatskoj postaje sve teži i skuplji pothvat, osobito za mlade obitelji. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2025. godine u prosjeku su više za 4,4 posto u odnosu na početak godine, dok su na godišnjoj razini porasle čak 13,2 posto.
Novogradnja je u godinu dana poskupjela 11 posto, dok su cijene postojećih stanova i kuća porasle 13,7 posto. Prosječna cijena kvadrata novog stana prodanog u prvom polugodištu 2025. iznosila je 2.766 eura, dok je prosjek za sve nekretnine, uključujući starogradnju – 2.754 eura po kvadratu. To znači da oni koji su se odlučili za kupnju stana u novogradnji od 50 četvornih metara morali su, u prosjeku, izdvojiti nešto više od 138 tisuća eura, a za stan od 80 kvadrata više od 221 tisuću eura.
Takvi podaci jasno potvrđuju da tržište nekretnina u Hrvatskoj i dalje raste, a kupci su sve više suočeni s pitanjem: kako uopće doći do krova nad glavom?
Prema analizi Eurostata, Hrvatska se nalazi među četiri europske zemlje s najvećim godišnjim rastom cijena nekretnina, odmah iza Portugala, Bugarske i Mađarske. U posljednjih 15 godina, vrijednost nekretnina u Hrvatskoj porasla je oko 60 posto.
Stručnjaci objašnjavaju da su glavni razlozi za to rast cijena građevinskog materijala, manjak radne snage u graditeljstvu te niske kamatne stope na stambene kredite koje povećavaju potražnju. Tome treba dodati i centralizaciju tržišta, jer se veći broj kupaca koncentrira u Zagreb i okolna područja.
Iako Zagreb i Jadran i dalje prednjače po apsolutnim iznosima, kontinentalni dio zemlje, osobito sjever, bilježi najveći godišnji rast cijena. Prema DZS-u, u kategoriji “ostalo”, koja uključuje i Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, zabilježen je skok od čak 18,2 posto u odnosu na lani.
Cijene stanova u Varaždinu posljednjih su godina drastično porasle, prateći trend rasta nekretnina u cijeloj Hrvatskoj. U prva tri mjeseca ove godine cijene su u prosjeku više za 13 posto u odnosu na lani, a na sjeveru zemlje gotovo su se udvostručile. Tako se u Varaždinu kvadrat stana u novogradnji danas prodaje od 2800 do 3200 eura, dok je prosječna cijena u ponudi oko 2600 eura po kvadratu. Ostvarene kupoprodajne cijene kreću se u prosjeku oko 2200 eura za kvadratni metar. Za usporedbu, 2018. godine trosoban stan u novogradnji vrijedio je oko 100 tisuća eura, dok se za taj novac danas teško može pronaći i manja garsonijera.
Trend rasta nije zahvatio samo Varaždin, pa tako u Čakovcu i Krapini cijene dostižu 1.900 do 2.300 eura po kvadratu, ovisno o lokaciji i starosti objekta.
Iako su te brojke niže nego u Zagrebu, gdje cijene prelaze 3.700 eura po kvadratu, razlika u prihodima stanovnika čini stanovanje jednako teško dostupnim. Mladi par s prosječnim zajedničkim dohotkom od 1.800 eura mjesečno može si priuštiti tek manji stan od 40 kvadrata i to uz dugoročni kredit i gotovo bez mogućnosti uštede.
U posljednjih deset godina Hrvatska nije zabilježila pad cijena nekretnina, unatoč predviđanjima da će se to dogoditi. Cijene novogradnje izravno potiču i rast starogradnje, jer kad novi stanovi postanu preskupi, kupci se okreću starijim objektima. Time se stvara pritisak na tržište i dodatno diže cijena rabljenih stanova.
Istodobno, državni poticaji poput APN kredita i povrata poreza privremeno olakšavaju pristup tržištu, ali dugoročno povećavaju potražnju i time dodatno dižu cijene.
Što nas čeka?
Stručnjaci predviđaju da će u 2026. godini doći do usporavanja prodaje, ali ne i do pada cijena. Glavni razlog ostaje isti, a to je nedostatak novih stanova. Dokle god ponuda ne poraste, tržište će ostati pod pritiskom. Poseban izazov ostaje pitanje dostupnosti stanovanja za mlade obitelji za koje kvadrat u rodnom kraju postaje sve nedostižniji san.
Foto: arhiva