Njemački statistički ured objavio je detaljnu analizu troškova odgoja djece koja je ponovno otvorila staro pitanje: koliko zapravo roditeljstvo košta do punoljetnosti? Rezultati su iznenadili mnoge roditelje u Njemačkoj, ali zanimljivo je da usporedba s Hrvatskom pokazuje – razlika u troškovima možda je manja nego što mislimo, iako su primanja daleko različita.
Njemačka: 164.808 eura do 18. godine
Analiza je obuhvatila tri dobne skupine i izračunala prosječnu mjesečnu potrošnju u obitelji s dva roditelja i jednim djetetom:
0 do 6 godina – 679 € mjesečno
6 do 12 godina – 786 € mjesečno
12 do 18 godina – 953 € mjesečno
Prosjek: 763 eura mjesečno, odnosno 9.156 eura godišnje.
Do punoljetnosti: 164.808 eura.
U ove iznose uključeni su ne samo izravni troškovi (pelene, hrana, odjeća, hobiji, telefoni), već i “skriveni” ili dijeljeni kućni troškovi: veći stan, više namještaja, energija, prijevoz, putovanja, amortizacija automobila i drugo. Upravo zato brojka djeluje visoka – ali predstavlja realan životni trošak obitelji.
A koliko košta dijete u Hrvatskoj? Više nego što se misli
Hrvatska nema ovako detaljan službeni izračun, ali procjene ekonomista i roditeljskih udruga govore da odgoj djeteta do 18. godine iznosi 80.000 do 120.000 eura, a u većim gradovima ta brojka lako prelazi i 130.000 eura.
Zašto toliko?
Zato što u Hrvatskoj troškovi rastu u gotovo istim segmentima kao i u Njemačkoj:
pelene, adaptirano mlijeko, početna oprema
vrtić i jaslice (često 60–200 € mj.)
školske potrepštine, radne bilježnice, izleti, produženi boravak
sportske aktivnosti, glazbena škola, treninzi
odjeća i obuća koje djeca brzo prerastu
mobiteli, laptopi i tehnologija
prijevoz učenika i gorivo
maturalci, škola u prirodi, ekskurzije
troškovi stanovanja – veći stan, režije, hrana
Procjene pokazuju da hrvatske obitelji za dijete u prosjeku troše oko 350 do 600 eura mjesečno, ovisno o mjestu života, dostupnosti vrtića i broju aktivnosti.
Zanimljivo je da je posljednjih godina upravo tinejdžerska dob najskuplja, zbog prijevoza, tehnologije, sportova, knjiga, maturalaca i većih potreba.
Glavna razlika nije u trošku — nego u standardu
Njemačka minimalna plaća, prosječna plaća i socijalne potpore višestruko su veće, pa iako iznosi izgledaju veći, obiteljima je lakše podnijeti taj trošak.
U Hrvatskoj je situacija obrnuta: troškovi su niži, ali primanja su proporcionalno još niža, pa su roditeljski izazovi često veći.
Zašto su ova istraživanja važna?
Stručnjaci kažu da ovakve analize pomažu obiteljima da realnije planiraju financije, ali još važnije – pokazuju državnim institucijama koliki je stvarni teret roditeljstva. U zemlji koja se suočava s demografskim padom, upravo je razumijevanje ovih brojki ključno za oblikovanje boljih potpora obiteljima.
foto: ilustracija