Dolaskom jesenskih dana potrebno je prilagoditi brigu o sobnim biljkama jer se mijenjaju uvjeti u kojima rastu. Manje sunčeve svjetlosti, niže temperature i početak grijanja u domovima mogu utjecati na njihov rast i razvoj. Među najčešćim pogreškama u ovom razdoblju su prečesto zalijevanje te nedovoljna zaštita biljaka od hladnoće.
Jesen ne donosi promjene samo u našoj svakodnevici, već i u uvjetima koji odgovaraju sobnim biljkama. Nakon aktivnog rasta tijekom proljeća i ljeta, mnoge biljke s dolaskom hladnijih mjeseci počinju usporavati. Zbog toga je potrebno prilagoditi količinu vode, svjetlosti i prihrane njihovim novim potrebama. Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama koje su topliji dio godine provele na balkonima ili terasama. Važno ih je na vrijeme unijeti u kuću, provjeriti imaju li nametnike te postupno smanjiti zalijevanje kako bi hladnije mjesece dočekale u dobrom stanju, piše vecernji.hr.
Fikus, šeflera, hibiskus, citrusi i različite vrste palmi samo su neke od biljaka koje je prije dolaska hladnijeg vremena potrebno zaštititi. Osjetljivije vrste preporučljivo je premjestiti u zatvoren prostor kada se noćne temperature počnu približavati 10 °C, premda se ta granica razlikuje ovisno o pojedinoj biljci. Posebno su osjetljive tropske vrste jer nagle temperaturne promjene mogu uzrokovati žutilo, oštećenje ili opadanje lišća.
Biljke koje su bile na otvorenom ne bi trebalo odmah staviti pokraj ostalih sobnih biljaka. Prije unošenja potrebno ih je pažljivo pregledati. Provjerite obje strane listova, stabljike i površinu zemlje jer se na tim mjestima mogu nalaziti štetnici. Listove je dobro očistiti od prašine, a osušene i oštećene dijelove ukloniti. Ako primijetite nametnike, problem treba riješiti prije nego što biljku približite drugim biljkama u domu. Nakon unošenja potrebno im je osigurati dovoljno svjetla, ali ih ne treba postavljati neposredno uz radijatore, peći ili druge izvore topline. Topao i suh zrak iz takvih izvora može dodatno isušiti biljku.
Jedna od najčešćih pogrešaka tijekom jeseni jest zalijevanje istom učestalošću kao tijekom ljetnih mjeseci. Kako ima manje prirodnog svjetla i rast se usporava, većini biljaka više nije potrebna jednaka količina vode. Zamije, sansevierije i sukulenti osobito teško podnose višak vlage, dok monstera i neke druge tropske biljke mogu imati nešto veće potrebe. Zato nije dobro primjenjivati jednako pravilo na sve biljke. Umjesto zalijevanja prema unaprijed određenom rasporedu, bolje je prije toga provjeriti koliko je vlažna zemlja. Kod mnogih vrsta dovoljno je pričekati da se gornji sloj supstrata osuši prije novog zalijevanja. Biljke koje dobro podnose sušu mogu izdržati i dulje bez vode. Pretjerano vlažna zemlja tijekom hladnijeg razdoblja povećava mogućnost truljenja korijena.
S usporavanjem rasta tijekom jeseni i zime smanjuje se i potreba biljaka za dodatnim hranjivima. Ako biljka više ne raste aktivno, prihranu je uglavnom dovoljno značajno prorijediti ili je neko vrijeme potpuno izostaviti. Ipak, potrebe nisu jednake kod svih vrsta. Biljke koje imaju dovoljno svjetlosti i tijekom zime nastavljaju rasti mogu i dalje zahtijevati određenu količinu prihrane. Zato je najbolje promatrati konkretnu biljku i uvjete u kojima se nalazi te prema tome prilagoditi njegu.
Tijekom zime sobnim biljkama dodatni problem može predstavljati suh zrak koji nastaje zbog grijanja. Tropske vrste često su posebno osjetljive na nisku vlažnost zraka. Istodobno ih treba zaštititi od hladnog propuha i naglih promjena temperature. Ako im osigurate dovoljno svjetlosti, prilagodite zalijevanje i odaberete odgovarajuće mjesto, većina sobnih biljaka može bez većih poteškoća preživjeti hladniji dio godine. Najvažnije je ne nastaviti automatski s navikama iz ljetnih mjeseci. Sporiji rast i sporije sušenje zemlje prirodni su znakovi da je biljci potrebno prilagoditi dotadašnju rutinu njege.
Foto: arhiva