Najnovije istraživanje Eurobarometra, provedeno za Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA), pokazuje da Hrvati vrlo dobro znaju što čini pravilnu prehranu, ali se u praksi često ne hrane u skladu s tim preporukama. Rezultati su predstavljeni u sklopu nove sezone edukativno‑informativne kampanje Safe2Eat, koju zajednički provode EFSA i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), piše Index.
Prema istraživanju iz 2025. godine, gotovo polovica ispitanika u Hrvatskoj smatra da su voće i povrće temelj zdrave prehrane. Velik broj građana, njih 45 posto, važnim smatra i konzumaciju lokalno proizvedene hrane, dok trećina ističe potrebu za većim unosom organskih proizvoda, ribe te mahunarki, grahorica i orašastih plodova. Dio ispitanika naglašava i važnost prehrane temeljene na namirnicama biljnog podrijetla te povećan unos vlakana.
Građani prepoznaju i što bi trebalo ograničiti u svakodnevnoj prehrani. Najčešće navode smanjenje unosa šećera, ultraprerađene hrane, masti i soli. No, podaci pokazuju da ne postoji jedinstven pogled na pravilnu prehranu. Starije osobe sklonije su naglašavati važnost smanjenja soli i ultraprerađene hrane te većeg unosa ribe, dok mlađe generacije više pažnje posvećuju proteinima, organskoj hrani i smanjenju mesa i mliječnih proizvoda.
Na prehrambene navike snažno utječu i financijske mogućnosti. Istraživanje pokazuje da građani s ograničenim budžetom rjeđe ističu važnost smanjenja šećera i ultraprerađene hrane, što upućuje na to da dostupnost i cijena hrane izravno oblikuju svakodnevne izbore.
Ravnatelj HAPIH‑a Hrvoje Hefer naglasio je da rezultati istraživanja jasno pokazuju kako postoji razlika između onoga što građani znaju o pravilnoj prehrani i onoga što u praksi primjenjuju. Istaknuo je da ljudi prepoznaju osnovne principe zdrave prehrane, ali njihove svakodnevne navike često ne prate ta znanja, što pokazuje da još uvijek postoji prostor za dodatno razumijevanje i usvajanje zdravijih obrazaca prehrane, piše Index.
Stručnjaci naglašavaju da bi Hrvati trebali povećati unos svježeg, sezonskog i lokalnog voća i povrća, idealno tri porcije povrća i dvije voća dnevno. Preporučuje se i redovita konzumacija cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova te dovoljan unos tekućine, dok bi hranu bogatu šećerima, solju i zasićenim mastima trebalo ograničiti. Prednost bi trebalo dati peradi i nemasnom crvenom mesu, uz naglasak na ravnotežu i raznolikost.