Na policama trgovina ovih dana dominira uvozni krumpir iz Egipta, Francuske i Njemačke, dok domaćeg gotovo više nema. Hrvatski proizvođači upozoravaju na pad proizvodnje, smanjenje oranica i sve veću ovisnost o uvozu.
Kako piše Večernji list, međimurski proizvođač Damir Mesarić tvrdi kako je domaći krumpir rasprodan još prije nekoliko tjedana te upozorava da se potrošače često dovodi u zabludu označavanjem uvoznog krumpira kao mladog ili čak domaćeg proizvoda. Ističe kako su prošlogodišnji prinosi zbog suše bili katastrofalni, a troškovi proizvodnje sve veći.
Statistike potvrđuju negativan trend. U posljednjih pet godina površine pod krumpirom pale su s više od 9000 na oko 7000 hektara, dok je proizvodnja značajno smanjena. Hrvatska danas proizvodi tek djelić količina koje je imala prije dvadesetak godina.
Stručnjaci upozoravaju da proizvodnju dodatno otežavaju klimatske promjene, nedostatak radne snage, visoki troškovi skladištenja i slaba konkurentnost domaće poljoprivrede. Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić smatra kako su ulaganja u navodnjavanje, modernu tehnologiju i obrazovanje ključ opstanka domaće proizvodnje.
S druge strane, iz tvrtke Arivera Fruit poručuju kako domaćeg krumpira ipak ima više nego ranijih godina, ali priznaju da tržište traži vizualno ujednačen proizvod kakav najčešće dolazi iz Francuske. Navode i kako je uvoz potreban zbog ograničenih skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj.
Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je Hrvatska prošle godine uvezla više od 86 tisuća tona krumpira, najviše iz Egipta, Francuske i Njemačke. Istodobno, samodostatnost domaće proizvodnje iznosi tek nešto više od 50 posto.
Poljoprivrednici upozoravaju da bez ozbiljnijih ulaganja i bolje zaštite domaće proizvodnje sve manje ljudi želi ostati u tom sektoru, zbog čega bi Hrvatska mogla postati još ovisnija o uvoznoj hrani.