Kultura više nije tek usputna stavka u lokalnim proračunima. Gradovi i županije tijekom 2025. godine znatno su povećali izdvajanja za knjižnice, muzeje, manifestacije, udruge i kulturnu infrastrukturu, a među najboljim rezultatima posebno se ističu sredine sa sjevera Hrvatske.
Hrvatski gradovi u 2025. godini za kulturu su izdvojili rekordnih 456,5 milijuna eura, čak 84,7 milijuna više nego godinu ranije. Izdvajanja je povećalo 100 od ukupno 128 gradova, dok je istodobno rast zabilježilo i 17 hrvatskih županija.
Podaci pokazuju kako se među vodećima u nekoliko kategorija našao niz gradova sa sjevera zemlje – od Donje Stubice i Oroslavja do Ludbrega, Varaždina, Koprivnice i Svete Nedelje.
Donja Stubica među najboljima u Hrvatskoj
Posebno se istaknula Donja Stubica, koja je za kulturu izdvojila 327,65 eura po stanovniku. Time je zauzela visoko peto mjesto među svim hrvatskim gradovima, iza Dubrovnika, Hvara, Pakraca i Šibenika.
Još je dojmljiviji podatak da je za kulturu usmjereno čak 22,95 posto ukupnih gradskih rashoda. Donja Stubica tako je druga u Hrvatskoj, odmah iza Pakraca, te jedan od samo dva grada u kojima je udio kulture u proračunu premašio 20 posto.
Ulaganja u kulturnu infrastrukturu mogu snažno utjecati na godišnje rezultate, osobito kada grad obnavlja ili gradi veći objekt. Upravo zato veliki rast u jednoj godini ne mora nužno značiti jednako visoka izdvajanja i u sljedećoj, nakon završetka investicije.
Ludbreg gotovo petinu rashoda usmjerio u kulturu
U samom hrvatskom vrhu našao se i Ludbreg. Za kulturu je izdvojio 17,89 posto ukupnih rashoda, što mu je donijelo treće mjesto među svim gradovima u zemlji.
Ludbreg je ujedno zabilježio i jedan od najvećih postotnih skokova. U odnosu na 2024. godinu izdvajanja za kulturu povećao je za 131,36 posto te se svrstao među sedam hrvatskih gradova koji su ih više nego udvostručili.
Oroslavje povećalo izdvajanja za čak 155 posto
Veliki skok zabilježilo je i Oroslavje, koje je sredstva namijenjena kulturi povećalo za 155,16 posto. Prema relativnom rastu zauzelo je peto mjesto u Hrvatskoj, čime se još jedan zagorski grad našao u društvu nacionalnih rekordera.
Najveće postotno povećanje u zemlji ipak je ostvarila Sveta Nedelja. Izdvajanja su porasla s 1,28 milijuna na gotovo pet milijuna eura, odnosno za čak 291,33 posto. Sveta Nedelja ujedno je izdvojila 252,64 eura po stanovniku, dok je kultura činila 13,83 posto njezinih ukupnih rashoda.
Varaždin i Koprivnica povećali ulaganja za milijune eura
Među gradovima s najvećim rastom u apsolutnom iznosu našli su se Varaždin i Koprivnica. Varaždin je tijekom 2025. povećao izdvajanja za kulturu za 2,57 milijuna eura, a Koprivnica za 1,83 milijuna eura.
U ukupnim gradskim izdvajanjima važnu ulogu ima i Zagreb, koji je za kulturu osigurao 164,9 milijuna eura, odnosno 212,16 eura po stanovniku. To je 37,2 milijuna eura ili 29,1 posto više nego godinu ranije. Zbog posebnog statusa i neusporedivo većeg proračuna Zagreb nije uključen u rangiranje ostalih gradova.
Rast i u županijskim proračunima
Pozitivan trend vidljiv je i na regionalnoj razini. Prema analizi županijskih proračuna, izdvajanja za kulturu tijekom 2025. povećalo je 17 od ukupno 20 županija.
Za sjever Hrvatske posebno su važne aktivnosti Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije, koje kroz svoje ustanove, programe, manifestacije i obnovu baštine nose velik dio kulturnog života izvan najvećih gradskih središta.
Najnoviji podaci potvrđuju da sjever Hrvatske u kulturi više nije tek pratitelj velikih centara. Donja Stubica i Ludbreg nalaze se u samom vrhu prema udjelu proračuna, Oroslavje i Sveta Nedelja bilježe golem rast, a Varaždin i Koprivnica izdvajanja povećavaju za milijunske iznose.
Drugim riječima, kultura na sjeveru sve se češće promatra kao ulaganje u identitet, kvalitetu života i razvoj lokalne zajednice, a ne samo kao trošak koji dolazi na red nakon svih ostalih potreba.
Izvori: Župan.hr – izdvajanja županija za kulturu i Gradonačelnik.hr – izdvajanja gradova za kulturu.
foto: ilustracija