Smanjenje broja stanovnika i kontinuirano iseljavanje mladih jedan su od najvećih društvenih izazova u Hrvatskoj posljednjih desetljeća. Upravo zbog toga posljednjih godina sve više pozornosti posvećuje se demografskim i pronatalitetnim mjerama kojima se želi potaknuti ostanak mladih u manjim sredinama, ali i olakšati osnivanje obitelji te potaknuti rađanje djece.
Osim mjera koje se provode na državnoj razini, sve značajniju ulogu imaju i jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje kroz vlastite programe i proračune uvode razne oblike financijske pomoći i potpora za obitelji s djecom.
Na razini države posljednjih su godina pokrenuti brojni programi usmjereni na poboljšanje uvjeta života mladih obitelji. Među važnijima su subvencionirani stambeni krediti za mlade, programi za kupnju i obnovu kuća u ruralnim sredinama te povećanje roditeljskih naknada.
Uz to, država ulaže u širenje mreže dječjih vrtića i drugih oblika skrbi za djecu, a posebna pozornost usmjerena je na programe razvoja slabije razvijenih područja. Cilj takvih mjera je omogućiti mladim obiteljima stabilnije uvjete života i potaknuti ih da svoju budućnost grade upravo u manjim sredinama.
Uz državne programe, brojne općine i gradovi uvode vlastite, često vrlo kreativne demografske mjere. Među zanimljivijima su i financijski poticaji za sklapanje braka.
Primjerice, Grad Čabar provodi mjeru novčane potpore za mladence. Parovi koji prvi put sklapaju brak, imaju prebivalište u Čabru i planiraju ondje nastaviti živjeti mogu dobiti 1.200 eura potpore. Slične inicijative postoje i u drugim sredinama. Mala općina Ervenik u Šibensko-kninskoj županiji sklapanje braka nagrađuje s 1.000 eura po ženiku, dok Dugopolje, općina u zaleđu Splita, mladencima dodjeljuje 660 eura kao prigodni dar.
Takve mjere imaju simboličnu, ali i praktičnu vrijednost jer mladim parovima olakšavaju prve korake zajedničkog života.
Osim financijskih potpora, pojedini gradovi uvode i nove modele pomoći roditeljima. Jedan od zanimljivijih primjera dolazi iz Samobora, koji je uveo poticajnu mjeru nazvanu "Baka - djed servis".
Riječ je o programu kojim se djedovima i bakama koji čuvaju svoje unuke predškolske dobi isplaćuje 360 eura mjesečno po djetetu, što je iznos jednak subvencijama za smještaj djece u privatnim vrtićima ili kod registriranih dadilja. Mjera se odnosi na djecu u dobi od jedne do četiri godine, odnosno na razdoblje u kojem mnoga djeca nemaju prioritet pri upisu u gradske vrtiće. Sličnu ideju razvili su i Križevci, gdje bake i djedovi u 2026. godini mogu dobivati 250 eura mjesečno za čuvanje unuka predškolske dobi.
Osim jednokratnih potpora za novorođenčad, pojedine općine i gradovi uvode i dodatne mjere kojima se obiteljima pruža dugoročnija financijska podrška. U nekim sredinama roditelji uz naknadu za rođenje djeteta dobivaju i mjesečne iznose koji se isplaćuju tijekom prvih nekoliko godina djetetova života, čime se nastoji olakšati troškove odrastanja i pružiti kontinuirana podrška obiteljima.
Kada je riječ o demografskim programima, sjever Hrvatske ubraja se među regije koje sustavno razvijaju različite mjere za pomoć obiteljima.
U gradu Varaždinu jedna od važnih mjera odnosi se na sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje. Grad pokriva 50 posto troškova postupka, do najviše 1.000 eura, bilo da je postupak proveden u Hrvatskoj ili u inozemstvu, čime se pomaže parovima koji se suočavaju s problemom neplodnosti.
Varaždin također provodi i mjeru pomoći roditeljima čija su djeca na bolničkom liječenju. Grad sufinancira troškove pratnje roditelja uz dijete u bolnici s 27 eura po danu, što obiteljima može značajno olakšati zahtjevno razdoblje liječenja. Sličnu praksu navodi i Ludbreg, koji također osigurava naknadu za smještaj roditelja kada prate dijete tijekom bolničkog liječenja.
Važnu potporu obiteljima pruža i Krapinsko-zagorska županija, koja sufinancira troškove smještaja roditelja uz dijete u bolnici u slučajevima kada taj trošak nije pokriven putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Mjera se odnosi na djecu u dobi od tri do sedam godina, odnosno do 15 godina u obiteljima s troje ili više maloljetne djece, djece na redovitom školovanju ili korisnika zajamčene minimalne naknade.
U nekim sredinama provode se i zanimljive simbolične mjere. Tako je u Konjščini uveden poseban poticaj prema kojem dijete koje ponese ime zaštitnika tamošnje župe, sv. Dominika, dobiva novčanu naknadu od 1.000 eura. Uz to, svako novorođenče na prijemu kod načelnice dobiva i poklon paket.
U Općini Mače novorođene bebe daruju se zlatnim privjeskom u obliku anđela, novčanim poklonom i bodijem, dok majke novorođenčadi dobivaju i prigodni buket cvijeća.
Na području Varaždinske županije dodatnu podršku obiteljima pruža i Općina Petrijanec, koja sudjeluje u pokrivanju troškova terapija za djecu s teškoćama u razvoju, osigurava jednokratne pomoći za liječenje te sudjeluje u nabavi potrebnih zdravstvenih pomagala.
Iako pojedinačne mjere same po sebi ne mogu u potpunosti promijeniti demografske trendove, stručnjaci ističu da kombinacija državnih programa i lokalnih inicijativa može stvoriti povoljnije uvjete za život mladih obitelji. Upravo zato sve više gradova i općina razvija različite oblike pomoći, od financijskih potpora i subvencija do inovativnih socijalnih programa, nastojeći mladima olakšati život i potaknuti ih da svoju budućnost grade u sredinama u kojima žive.