Prema najnovijem zdravstveno-statističkom ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), tijekom prošle godine u Hrvatskoj je rođeno 32.936 djece, što je 361 novorođenče više nego godinu ranije. Istodobno je zabilježen i porast broja legalno induciranih pobačaja, povećan udio poroda dovršenih carskim rezom te nastavak pada procijepljenosti djece.
Tijekom prošle godine obavljeno je 3.170 legalnih pobačaja, što je najveći zabilježeni broj od 2012. godine. Najviše ih je izvedeno u KBC-u Zagreb, KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Karlovac. S druge strane, u pojedinim ustanovama gotovo ih nije bilo u bolnicama u Požegi i Našicama nije zabilježen nijedan zahvat, u Novoj Gradiški jedan, a u Kninu i Vinkovcima po dva. Zanimljivo je da je u KBC-u Split izvedeno manje pobačaja nego u čakovečkoj bolnici.
Raste i broj poroda carskim rezom. Dok je 2018. godine tom metodom završavalo oko 24 posto poroda, prošle godine njihov udio dosegnuo je gotovo 30 posto. Ukupno su izvedena 9.662 carska reza, što znači da je gotovo svaki treći porod završen operativnim putem.
Stručnjaci ističu kako se carski rez u najvećem broju slučajeva provodi zbog medicinskih razloga. Među najčešćim uzrocima navode sve višu dob trudnica, češće trudnoće s komplikacijama, kronične bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i pretilosti te povećan oprez liječnika zbog mogućih komplikacija i sudskih postupaka nakon vaginalnog poroda.
Ginekologinja dr. Jasenka Grujić naglašava da je cilj liječnika uvijek omogućiti prirodan porod kada je to sigurno, no čim postoji rizik za majku ili dijete, prednost se daje carskom rezu.
Podaci HZJZ-a pokazuju i da je prošle godine rodilo sedam djevojaka mlađih od 15 godina, dok su tri djevojčice iste dobne skupine imale legalno inducirani pobačaj. Ukupno je među djevojkama mlađima od 19 godina zabilježeno 206 pobačaja, više nego godinu ranije, piše 24sata.hr.
Najveći broj rodilja bio je u dobi između 30 i 34 godine, dok su žene između 30 i 39 godina činile najveći udio među onima koje su prekinule trudnoću. Oko dvije trećine žena koje su se odlučile na pobačaj već imaju jedno ili više djece.
Iz udruge Hrabre sestre ističu da bez detaljnije analize nije moguće sa sigurnošću zaključiti je li riječ o porastu broja neželjenih trudnoća ili se više žena odlučuje na zahvat u Hrvatskoj umjesto u inozemstvu. Upozoravaju i na nedovoljnu informiranost mladih o reproduktivnom zdravlju te zagovaraju dostupniju kontracepciju i kvalitetniji zdravstveni i seksualni odgoj u školama.
Ljetopis HZJZ-a pokazuje i zabrinjavajući trend pada procijepljenosti djece. Zakonom propisani prag od 95 posto dosegnut je jedino kod cjepiva protiv tuberkuloze koje se prima odmah nakon rođenja, dok su obuhvati za sva ostala cjepiva niži od preporučenih vrijednosti.
Velike razlike vidljive su među županijama. Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji protiv difterije, tetanusa i hripavca primarno je cijepljeno svega 58 posto djece, dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji taj udio gotovo 98 posto.
Imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača upozorava da se Hrvatska suočava s takozvanim paradoksom cijepljenja, zahvaljujući uspješnoj imunizaciji mnoge su bolesti postale rijetke, zbog čega dio roditelja više ne prepoznaje njihovu opasnost i sve češće odbija cijepljenje.
Dodaje kako je nepovjerenje prema cjepivima dodatno poraslo tijekom pandemije pod utjecajem antivakserskih poruka, a posljedice se već vide kroz pad kolektivnog imuniteta. To povećava rizik od ponovne pojave bolesti poput ospica, koje mogu biti posebno opasne za djecu mlađu od godinu dana, kao i dječje paralize, koja je i dalje prisutna u pojedinim dijelovima svijeta.
HZJZ upozorava da su obuhvati docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca u prošloj godini bili ispod 87 posto na razini Hrvatske, dok su u pojedinim županijama znatno niži. Također, procijepljenost protiv ospica, zaušnjaka i rubele među učenicima prvih razreda osnovnih škola iznosila je 89,4 posto, što je manje od preporučenih 95 posto potrebnih za održavanje kolektivnog imuniteta i sprječavanje novih epidemija.
Foto: arhiva