Prema najnovijim sezonskim analizama koje je objavio meteorološki portal Severe Weather Europe, proljeće 2026. u Europi moglo bi biti obilježeno naglašenijom promjenjivošću u odnosu na višegodišnji prosjek. Iako dugoročne prognoze ne nude precizne dnevne scenarije, modeli ukazuju na trend pojačane ciklonalne aktivnosti, češćih oborina i izraženijih temperaturnih oscilacija tijekom ožujka, travnja i svibnja, piše Tportal.
Atmosferske prilike trenutačno se nalaze u fazi tranzicije nakon slabljenja klimatskog fenomena La Niña. Upravo takva prijelazna razdoblja često donose dinamičnije vremenske obrasce, osobito u umjerenim geografskim širinama. Iako Europa nema izravan utjecaj ENSO ciklusa, iskustva iz prethodnih godina pokazuju da promjene u tropskom Pacifiku mogu posredno potaknuti nestabilnije prilike i izraženije temperaturne amplitude na europskom kontinentu.
Modeli sugeriraju prevladavanje nižeg tlaka zraka nad velikim dijelom Europe, što otvara prostor češćim frontalnim prodorima i oborinskim epizodama. Stabilna, suha razdoblja mogla bi biti kraća, dok bi se topliji dani izmjenjivali s kišom i povremenim zahlađenjima. Zapadni i središnji dijelovi kontinenta mogli bi imati temperature blizu prosjeka ili nešto niže, dok jugoistok pokazuje signal blago iznadprosječnih vrijednosti.
Posebnu pažnju meteorolozi usmjeravaju na rani dio proljeća. Promjene u stratosferi potencijalno bi mogle oslabiti polarni vrtlog i omogućiti prodore hladnijeg zraka prema srednjoj i jugoistočnoj Europi. U takvim okolnostima nagle smjene toplijih i hladnijih razdoblja nisu neuobičajene.
Područje Balkana moglo bi se naći na granici toplijeg zraka s jugoistoka i nestabilnijih sustava koji pristižu iz srednje Europe i sa Sredozemlja. Takva postavka povećava vjerojatnost čestih promjena vremena - od toplijih, gotovo ljetnih epizoda do svježijih i kišovitijih dana u kratkom razmaku.
Za Hrvatsku to znači proljeće bez dugotrajne stabilnosti. U kontinentalnim krajevima mogući su povremeni hladniji prodori, osobito tijekom ožujka i početkom travnja, dok bi obala zbog utjecaja mora trebala imati ublažene temperaturne oscilacije. Ipak, topliji dani neće nužno označavati trajan dolazak proljeća, već će se vjerojatno izmjenjivati s kišnim i svježijim razdobljima.
Jedan od izraženijih signala odnosi se na oborine. Pojačana ciklonalna aktivnost mogla bi rezultirati učestalijim kišnim epizodama, osobito u situacijama kada dolazi do susreta toplijih i hladnijih zračnih masa. U planinskim predjelima uz Dinaride ne može se isključiti ni pojava kasnijeg snijega, što je tipično za nestabilna proljeća, piše Tportal.
Ako se sadašnji trendovi potvrde, Europa, a osobito Balkan i Hrvatska, mogli bi imati sezonu s više dinamike i vremenskih obrata nego što je to uobičajeno. Proljeće 2026. tako bi moglo donijeti česte izmjene scenarija, uz više kiše i izraženije temperaturne kontraste.