U Centru za posjetitelje Centar za posjetitelje Kumrovec održana je konferencija za medije povodom sastanka vezanog uz revitalizaciju „Kumrovečke pruge” – željezničke linije L102 Savski Marof – Kumrovec – državna granica (Imeno), projekta koji se posljednjih godina sve češće ističe kao važan infrastrukturni i razvojni potencijal Hrvatskog zagorja.
Na sastanku i konferenciji naglašen je značaj obnove ove željezničke linije za bolju prometnu povezanost, razvoj turizma, gospodarstva te jačanje suradnje sa susjednom Slovenijom. Istaknuto je kako revitalizacija pruge predstavlja jedan od važnijih infrastrukturnih projekata za područje Krapinsko-zagorske županije i Kumrovca.
O mogućnostima obnove pruge, daljnjim koracima i važnosti projekta govorili su državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu Žarko Tušek, saborski zastupnik i gradonačelnik Zoran Gregurović, načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt, predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz Željko Ukić te direktor Sektora za razvoj i investicije u HŽ Infrastruktura Davor Perić
Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt istaknuo je kako se na revitalizaciju Kumrovečke pruge čeka godinama, a današnji sastanak vidi kao važan korak prema konkretnim rješenjima i ubrzanju cijelog projekta.
– Svi načelnici uz rijeku Sutlu okupili su se danas u Kumrovcu kako bismo zajednički pronašli rješenje koje će ubrzati rekonstrukciju same pruge. Trenutačno je plan da revitalizacija ide do Klanjca, a cilj nam je kroz integrirani prijevoz električnim autobusima povezati Zagorska Sela i Kumrovec s Klanjcem, kako bi naši stanovnici imali kvalitetnu poveznicu s vlakom i rasporedom vožnje. Ono što posebno veseli je puna potpora Ministarstva ovom projektu – poručio je Šplajt.
Saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je kako je svaka investicija na području Hrvatskog zagorja važna za razvoj kraja, posebno kada je riječ o prometnoj infrastrukturi poput željeznice.
– Najbolje znamo koliko željeznica znači ljudima upravo onda kada vlakovi prestanu voziti. Dok promet funkcionira često se čuju prigovori da su vlakovi spori, no tek kada linije nestanu, postane jasno koliko su važne za svakodnevni život stanovnika. Vidjeli smo to i nakon rekonstrukcije pruge do Krapine, gdje se broj putnika značajno povećao, što pokazuje koliko građani koriste i trebaju kvalitetan željeznički prijevoz – rekao je Gregurović.
Naglasio je kako je željeznica važan čimbenik opstanka i razvoja manjih sredina.
– Gašenje željezničke linije za jedan kraj može imati posljedice slične zatvaranju područne škole u manjem mjestu. Takvi potezi polako gase život u tim sredinama. Upravo zato važno je da današnji sastanak ne ostane samo na riječima, već da se napravi konkretan iskorak prema realizaciji projekta – poručio je.
Dodao je kako su veliki infrastrukturni projekti uvijek zahtjevni te traže vrijeme, pripremu dokumentacije i osiguravanje financijskih sredstava, no smatra da je današnji dogovor važan korak prema obnovi Kumrovečke pruge.
Na njegove se riječi nadovezao državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, istaknuvši kako projekt revitalizacije Sutlanske, odnosno Kumrovečke pruge, sada ulazi u konkretniju fazu pripreme.
– Do kraja godine očekujemo nekoliko studijskih varijanti razvoja Sutlanske pruge, što će nam dati jasniju perspektivu i dinamiku realizacije projekta u godinama koje su pred nama – rekao je Tušek.
Naglasio je kako je postignut dogovor da se projekt razvija fazno, pri čemu bi prvi korak bila revitalizacija dionice do Klanjca.
– Važno je naglasiti da smo danas usuglasili model prema kojem bi se u prvoj fazi razvijala pruga do Klanjca, dok bi studijska dokumentacija definirala daljnji razvoj cijelog projekta. Svjesni smo svih izazova na trasi, uključujući pitanja vezana uz granicu i odnose s Republikom Slovenijom, no vjerujem da ćemo sve otvorene teme rješavati partnerski i sporazumno – poručio je državni tajnik.
Dodao je i kako se paralelno razmatraju dodatna prometna rješenja koja bi omogućila bolju povezanost stanovnika uz samu željezničku infrastrukturu.
– Razgovaralo se i o integriranom prijevozu, parkiralištima i drugim sadržajima koji bi stanovnicima ovog kraja omogućili kvalitetniju povezanost i lakši pristup željezničkom prijevozu. Mislim da je ovo bio vrlo konkretan i sadržajan sastanak na kojem smo jasno definirali smjer i dinamiku razvoja projekta – zaključio je Tušek.
Govoreći o odnosima sa Slovenijom, istaknuo je kako ne očekuje ozbiljnije prepreke u realizaciji projekta.
– Slovenija je prijateljska država i vjerujem da ćemo imati potrebnu podršku i s njihove strane kada za to dođe vrijeme. Ne vidim to kao poseban izazov niti nešto što bi trebalo opterećivati razvoj ovog projekta – rekao je.
Govoreći o konkretnim koracima koji slijede, direktor Sektora za razvoj i investicije u HŽ Infrastruktura Davor Perić predstavio je trenutačno stanje izrade studije izvodljivosti za projekt revitalizacije Kumrovečke pruge.
– Sudionike sastanka upoznali smo s aktualnim tijekom izrade studije izvodljivosti, ali i izazovima koji prate ovako zahtjevan projekt. Izrada studije započela je početkom ove godine, a cilj je do kraja godine dobiti idejno, odnosno optimalno rješenje trase i samog projekta. Nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije i ishođenje svih potrebnih dozvola kako bi se moglo krenuti u realizaciju radova – rekao je Perić.
Pojasnio je kako će studija obuhvatiti nekoliko mogućih varijanti razvoja pruge.
– Razmatra se više opcija, od rekonstrukcije postojeće trase, preko produljenja pruge do sljedećeg kolodvora u Sloveniji, pa do mogućnosti izmjene trase koja bi u cijelosti prolazila hrvatskim teritorijem. Najveći izazov kod postojećeg koridora je činjenica da pruga na čak 18 mjesta prolazi kroz slovenski teritorij – istaknuo je.
Na temu budućeg razvoja putničkog prometa nadovezao se predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz Željko Ukić koji je istaknuo kako revitalizacija Kumrovečke pruge predstavlja veliku priliku za kvalitetnije povezivanje Zagorja sa Zagrebom i okolnim područjima.
– U vremenu vožnje od svega 60-ak minuta otvara se mogućnost da se ovi gradovi i općine snažnije povežu i funkcioniraju kao jedna cjelina. Ključ svega je učestalost linija, odnosno mogućnost da vlakovi voze svakih 30 ili 60 minuta. Upravo takav model javnog prijevoza podiže kvalitetu života u ruralnim područjima i istovremeno rasterećuje velike gradove – rekao je Ukić.
Naglasio je kako iskustva iz drugih dijelova Hrvatske pokazuju da kvalitetna željeznička povezanost izravno utječe na rast broja putnika i razvoj lokalnih sredina.
Podsjetio je i na primjer Zagorja, gdje je obnova pruge donijela konkretne rezultate.
– Danas se iz Krapine do Zagreba može stići za otprilike 25 do 30 minuta, a upravo nakon obnove pruge značajno je povećan broj linija i putnika. Na relaciji Zabok – Krapina danas prometuje više od 40 linija dnevno, dok ih je između Zaboka i Zagreba više od 30. Iako nije riječ o potpunoj modernizaciji, već o vraćanju pruge u projektirano stanje, rezultati su vrlo vidljivi – rekao je Ukić.
Dodao je kako HŽ Putnički prijevoz bilježi kontinuirani rast broja putnika.
– Već sada imamo oko 7,5 posto više putnika nego prošle godine, što pokazuje da građani sve više prepoznaju željeznicu kao kvalitetan i pouzdan oblik prijevoza – zaključio je Ukić.