U sklopu Tjedna kajkavske kulture, tradicionalno, već više od tri desetljeća u Krapini se održava i Zagorski gospodarski zbor.
Riječ je o manifestaciji kojoj je cilj prikazati dosege zagorskog gospodarstva i obrtništva, a koju već niz godina zajednički organiziraju Krapinsko-zagorska županija, Grad Krapina, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Krapina, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije i Radio Kaj.
Program predstojeće 34. gospodarske manifestacije, koja će se održati od 10. do 12. rujna 2026. godine na tri lokacije – u Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina, igralištu Srednje škole te na Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda, organizatori su predstaviti na konferenciji za medije, u ponedjeljak, 7. rujna u Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda.
Ove će se godine predstaviti oko 150 izlagača. Županija partner je Brodsko-posavska županija i iz nje će doći sedam izlagača.
Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Nenad Kučiš kazao je kako je sve spremno za otvorenje 34. Zagorskog gospodarskog zbora.
- Imamo dosta izlagača i atraktivan program. Obrtnici će kao i svake godine pružati besplatne frizerske usluge sva tri dana trajanja zbora. Isto tako imat ćemo i tradicijske obrte, dodjelu majstorskih diploma, majstorima koji su unazad godinu dana položili majstorske ispite – istaknuo je Kučiš i pozvao posjetitelje da posjete Zagorski gospodarski zbor.
- Ovo je najveća gospodarska manifestacija u Krapinsko-zagorskoj županiji koja predstavlja sve što smo postigli kroz godine u našim obrtima, poduzećima i OPG-ima – napomenuo je Kučiš.
Predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek zahvalio je svim parterima i suorganizatorima na suradnji.
– Posebno bih htio istaknuti da se ta suradnja ne ograničava samo na ovih mjesec, dva za Zbor. Ona je svakodnevna, ona je trajna i kontinuirana i ona sigurno daje veliki doprinos činjenici, da se sa zadovoljstvom možemo pohvaliti da i ovaj gospodarski Zbor organiziramo nakon najuspješnije godine zagorskog gospodarstva. Podsjetio bih, 2026. smo u Zagorju zabilježili rast prihoda od cirka 15 %, rast broja zaposlenih i broja tvrtki, ali ono što brine, brinu zastoji u investicijama – naglasio je Švaljek.
Dodao je kako kod nas to srećom nije slučaj i to gledamo kao zalog za budućnost i za postizanje sličnih rezultata i u buduće.
- U sklopu samog Zbora istaknuo bih dva događanja. Jedan je panel koji će se baviti s temom Industrija i izvoz, kojim i u ovoj slavljeničkoj atmosferi želimo pokazati da postoje i vrlo važna područja koja su van naše kontrole. To je prvenstveno geopolitička i sigurnosna situacija na kojoj su posebno osjetljive industrijske i izvozne tvrtke i važno je razgovarati o tim temama i pokazati da smo svjesni toga, da razmišljamo o tome i da tražimo načine i alate pred budućim izazovima. Isto tako u petak u prostoru dvorane dodijelit ćemo Zlatne kune našim najuspješnijim tvrtkama u tri kategorije. Isto tako i kristalnu Kunu, tvrtki koja je trogodišnji uzastopni dobitnik Zlatne kune – najavio je Švaljek.
Saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović zahvalio je medijima što prate sva događanja u sklopu Tjedna kajkavske kulture i samog Zagorskog gospodarskog zbora te je podsjetio na same početke Festivala.
- Davne 1966. godine kada su entuzijasti pokretali krapinski Festival, vjerojatno nisu ni u primisli imali da će se iz toga izroditi niz drugih događanja, sadržaja koja već postaju tradicionalna i nezaobilazni dio ovog krapinskog Tjedna. Osim onih udruga koje su se rodile iz ovog festivala, poput Iliraca, likovnog društva i slično, nastali su nakon toga i drugi festivali po Zagorju, a svakako prije 34. godine kad je pokrenut Zagorski gospodarski zbor, to je bila jedna prekretnica, jedna velika stvar, kad možda nije bilo toliko mogućnosti slanja informacija kroz razne kanale i sigurno da je to bila, na neki način mogućnost da se obrtnici i poduzetnici prezentiraju te da sklapaju nove poslove i prijateljstva – istaknuo je Gregurović.
Gradonačelnik je dodao kako neovisno o tome što je nakon toliko vremena, danas u ovo digitalno doba, protok informacija puno brži, da još uvijek ne može neka digitalna poruka zamijeniti direktno riječ, zamijeniti i konkretan razgovor i zato je to prilika da se i naši poduzetnici i obrtnici ovdje prezentiraju, na kraju krajeva i da svi vide, ponajviše oni koji će trebati razne usluge, da ovdje mogu iz prve ruke saznati sve što se sve radi i događa – zaključio je Gregurović.
Župan Željko Kolar osvrnuo se na činjenicu kako se u ova izazovna vremena, zapravo pokazuje koliko je zagorsko gospodarstvo snažno.
- Kad imate jednu recesiju u Njemačkoj i gdje je došlo do pada narudžbi u nekim našim izvoznim tvrtkama za 30-40 %, mi godinu završavamo s rastom ukupnih prihoda, s rastom dobiti i povećanjem investicija. To praktički nema ni jedna županija u Hrvatskoj, osim naše Grada Zagreba i možda Zagrebačke županije. I to pokazuje koliko je zapravo naše gospodarstvo jako, koliko je žilavo. Nekad su rekli, kad u Njemačkoj nešto kihne, onda mi dobijemo ovdje upalu pluća. Očigledno su ta vremena prošla i da to više nije tako. Modernizacija, robotizacija, IT, nove tehnologije, sve se to što se događa u zagorskom gospodarstvu, to je sve što živi već danas u zagorskom gospodarstvu, to nije neka budućnost, nego je sadašnjost – poručio je Kolar.
Župan je i kazao kako kvaliteta proizvoda koje imaju naši gospodarstvenici, taj iznos preko 33 %, upravo pokazuje koliko je, bez obzira na ovo nemilosrdno tržište, prepoznato zagorsko gospodarstvo.
- Naravno da se to uvijek mjeri prema visini osobnog dohotka. I mi sada možemo reći da je u našoj županiji najveći osobni dohodak u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i koji je gospodarski, ono koje uz Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, pa recimo još Primorsku-goransku i Istarsku županiju vuče prema naprijed. I mi smo sada između trećeg i četvrtog mjesta u bruto plaći u Republici Hrvatskoj. Naravno, to je prije svega, najviše zahvaljujući našim gospodarstvenicima, obrtnicima, poduzetnicima koji su dizali i ljudima plaće, ali isto tako i u javnom sektoru su plaće rasle i to se jednostavno vidi i na proračunima ili na županijama gdje je najveći prihod od poreza na dohodak, ali isto tako i u jedinicama lokalne samouprave. I upravo takav pristup nama omogućuje dodatna ulaganja i da onda idemo u tom jednom kružnom gospodarstvu. Ja sam najsretniji kad mi povučemo europska sredstva, kad na javnom natječaju dobijemo domaćeg izvođača radova, domaćeg stručnog nadzora, da kad opremu osiguravaju domaće tvrtke i to je ono što bismo htjeli da bude nekakav obrazac. Izuzetno je bitno da imamo jedan balans između privatnih i javnih investicija – komentirao je župan.
Kroz NPOO program koji je omogućila Vlada Republike Hrvatske za jednosmjensku, cjelovitu nastavu, za ulaganje o predškolski odgoj u vrtiće, investitori su županije, općine i gradovi. Međutim, župan ističe kako je isto izuzetno bitno da imamo u privatnom sektoru investicije pa je nabrojao samo dvije, tri velike koje su napravile jedan iskorak u strukturi gospodarstva KZŽ.
- Tu prije svega mislim na TT Kablove i na KONČAR. Mi imamo Vetropack, Omco, Regeneraciju, Dunapack, Aquafil, Jedinstvo, da ne nabrajam sve tvrtke koje su naučene da reinvestiraju, da stalno dolaze nove investicije, a ovdje smo dobili nove dvije tvrtke koje nisu do sada radile na našoj području. A ono što je još bitnije od svega, je da jedni i drugi idu u novu investiciju. Praktički počeli su raditi tek nekoliko mjeseci, a već su obratili za papirologiju vezanu za otvaranje novih objekta. To samo govori koliko smo mi poželjna destinacija za investiciju, koliko se ljudi ovdje osjećaju dobrodošli, koliko smo administrativno brzi, koliko smo dobro ulagali u prometnu povezanost od lokalne, regionalne samouprave pa do resornog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske i koliko je povjerenje u nas ovdje – završio je župan.
Na predstavljaju ZGZ-a bio je i direktor Radija Kaj Drago Gredičak.