Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović zatražit će od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića sazivanje izvanredne sjednice Sabora. Razlog za ovaj potez je događaj u Gospiću, gdje su građani stigli kako bi dobili odgovore i postavili pitanja na sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode. Umjesto toga, početak sjednice kasnio je čak 48 minuta, a vrijeme do njezina početka obilježili su međusobni sukobi, prozivanja i uvrede saborskih zastupnika.
Iz Ureda predsjednika navode da se Milanović poziva na članak 79. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske. No što taj potez konkretno znači i što bi se moglo dogoditi kada se zastupnici okupe? Postoji li mogućnost da se sjednica pretvori u još jedan politički obračun i završi slično kao ona u Gospiću?
Prema Ustavu, Hrvatski sabor može izvanredno zasjedati na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine saborskih zastupnika. U svom zahtjevu predsjednik mora jasno navesti temu, dnevni red i pitanja o kojima želi raspravu. Nakon toga predsjednik Sabora dužan je organizirati sjednicu u što kraćem roku. Dakle, Milanović određuje teme o kojima će se raspravljati.
Što ako vladajući ne dođu?
Iako predsjednik Republike može zatražiti i pokrenuti sazivanje sjednice, nema pravo glasati. Njegov je potez zapravo način da Vladu i Sabor, usred ljetne stanke, ponovno okupi i natjera da se bave problemom.
Milanović može predložiti konkretne zaključke kojima bi se Vladu i nadležna ministarstva obvezalo na hitno postupanje u određenom roku. Primjerice, mogao bi tražiti da se sanacija problema pokrene u roku od 15 dana. Također može predložiti rebalans državnog proračuna i preraspodjelu novca kako bi se osigurala sredstva za hitno uklanjanje i zbrinjavanje opasnog otpada.
Osim toga, može zatražiti najnovije službeno izvješće o procjeni rizika za zdravlje stanovništva zbog mogućeg onečišćenja. Na dnevni red može se staviti i pitanje povjerenja određenom ministru ili cijeloj Vladi.
Ipak, puno toga ovisi o tome koliko će se zastupnika pojaviti na sjednici. Potrebno je najmanje 76 zastupnika kako bi postojao kvorum. Ako HDZ i DP odluče bojkotirati sjednicu, rasprava se može održati, dok bi se o prijedlozima glasalo prvom sljedećom prilikom kada za to budu ispunjeni uvjeti. Takav bojkot, međutim, za vladajuće bi predstavljao ozbiljan politički i reputacijski problem.
Ako se osigura kvorum, o Milanovićevim prijedlozima odlučivat će zastupnici svojim glasovima. Budući da HDZ i dalje ima većinu, moguće je da se o problemu raspravlja, ali da se njegovi prijedlozi na kraju odbiju. Vladajući bi tada mogli predložiti vlastite zaključke, primjerice da nadležne institucije već poduzimaju sve potrebne mjere, da se sanacija ne može provesti brže ili da je situacija pod nadzorom. To, međutim, nije scenarij koji bi bio potpuno nov.
Milanović je, naime, prvi hrvatski predsjednik koji je zatražio sazivanje izvanredne sjednice Sabora. To se dogodilo 2023. godine, kada je sjednica trajala tri dana u srpnju. Na dnevnom redu bile su dvije teme: mjere koje bi Vlada trebala poduzeti zbog štrajka sudaca i njegovih posljedica te utvrđivanje institucija i osoba odgovornih za financijsku štetu nastalu u aferi „Plin za cent“.
Milanović tada nije sudjelovao na sjednici. Poručio je da je oporbenim zastupnicima koji su od njega tražili sazivanje sjednice praktički „predao ključeve dvorane“. Vladajuća većina odbila je njegove prijedloge i usvojila vlastite zaključkem, piše 24sata.hr.
Teško je očekivati da bi eventualni zaključak HDZ-a i DP-a prema kojem je situacija u Gospiću potpuno pod kontrolom prošao bez reakcija javnosti. Takav bi potez vrlo vjerojatno dodatno povećao nezadovoljstvo građana, što je politički rizik koji vladajući moraju uzeti u obzir ako žele zadržati podršku i na sljedećim parlamentarnim izborima. Oporba upravo na takav razvoj događaja već računa.