Hrvatski znanstvenici izradili su novu procjenu potresne opasnosti koja uključuje iskustva petrinjskog potresa i lokalna svojstva tla. Najveća opasnost utvrđena je duž jadranske obale, osobito na dubrovačkom području, a rezultati upozoravaju i na veća potresna opterećenja za pojedine vrste zgrada od onih predviđenih važećim propisima.
Za niske i krute zgrade, među kojima su i obiteljske kuće, nova procjena na obali i u Petrinji pokazuje veća potresna opterećenja od propisanih. Za visoke zgrade procijenjena opterećenja uglavnom su manja. To, međutim, samo po sebi ne govori koja je zgrada sigurna jer njezina otpornost ovisi o konstrukciji, kvaliteti gradnje i stanju objekta.
Istraživanje bi moglo poslužiti kao znanstvena podloga za novi hrvatski nacionalni dodatak Eurokodu 8, europskoj normi za potresno otpornu gradnju. Nova procjena ne predviđa kada će se dogoditi sljedeći potres, nego pokazuje koliko bi se snažno tlo moglo zatresti uz određenu vjerojatnost.
Nova saznanja nakon razornih potresa
Zagrebački i petrinjski potres iz 2020. pokazali su koliko razorna može biti kombinacija snažne trešnje i ranjivih zgrada. Važeća hrvatska karta potresne opasnosti dio je nacionalnog dodatka Eurokodu 8 iz 2011., a od tada prikupljeni su novi seizmološki zapisi i podaci o tlu.
Novu procjenu izradili su Snježana Markušić, Iva Žilić, Tomislav Fiket i Anja Majurec s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, Davor Stanko s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu te Tvrtko Korbar iz Hrvatskog geološkog instituta. Rad je objavljen u časopisu Bulletin of Earthquake Engineering.
Analiza obuhvaća i susjedne zemlje jer na trešnju u Hrvatskoj mogu utjecati potresi izvan njezinih granica. Za dubrovačko područje posebno su važna potresna područja Crne Gore i Albanije.
Nije svejedno na kakvom je tlu kuća
Jedna od važnih novosti istraživanja jest uključivanje lokalnih uvjeta tla. Dvije slične kuće tijekom istog potresa mogu biti izložene različitoj trešnji ako je jedna izgrađena na čvrstoj stijeni, a druga na debelim naslagama mekšeg tla.
Mekše naslage mogu pojačati potresne valove, zbog čega sama lokacija objekta nije dovoljna za procjenu njegove izloženosti. Značaj lokalnih razlika pokazalo je i ranije istraživanje Zagreba, koje je upozorilo na mogućnost pojačavanja valova u središnjim i jugoistočnim dijelovima grada.
Dubrovnik prednjači, evo vrijednosti za ostale gradove
Uz uključene lokalne uvjete tla, procijenjeno vršno ubrzanje iznosi oko 0,40 g u Dubrovniku, 0,32 g u Splitu, 0,27 g u Rijeci, 0,24 g u Zagrebu, 0,22 g u Petrinji i 0,08 g u Osijeku.
Te vrijednosti znače da za pojedini grad postoji oko deset posto vjerojatnosti da će navedeno ubrzanje tla biti premašeno u razdoblju od 50 godina. Ne predstavljaju najjaču moguću trešnju niti magnitudu potresa.
Prema rezultatima istraživanja, područje Siska, Moslavine i Petrinje pripada skupini umjerene potresne opasnosti, unatoč razornom nizu potresa iz 2020. No znanstvenici upozoravaju da i slabija trešnja može prouzročiti velike štete ako su zgrade loše građene.
izvor: Index.hr