U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljen je Zakon o priuštivom stanovanju koji je upućen u Vladinu proceduru donošenja. Riječ je o krovnom zakonodavnom okviru koji se donosi na temelju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske, koji je Vlada RH donijela u ožujku prošle godine s ciljem povećanja dostupnosti stanova, osiguranja održivosti stanovanja i korištenja prostora u funkciji stanovanja.
Ministar Branko Bačić je, predstavljajući novi Zakon o priuštivom stanovanju, kazao kako država do 2030. godine planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća.
Na predstavljanju zakona bio je i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar koji je rekao kako zakona ovakve tematike još nije bilo te da je on novost.
- Zakon je predvidio da bi županije imale određene ovlasti vezane za stambeno planiranje na području same županije, ali koje mora biti dogovoreno u tijesnoj suradnji s općinama i gradovima. Dosta je široko postavljen model i što se tiče prodaje stanova i što se tiče najmova stanova. Iz ovog uvoda koje je imao potpredsjednik Vlade Bačić nije bilo moguće dobiti kompletnu sliku. Sad zakon ide u uži kabinet Vlade, a zatim će izaći van i ići u prvo čitanje u Sabor, nakon toga moći ćemo ga još detaljnije proučiti – istaknuo je Kolar i dodao kako je cijena kvadrata stana u Kumrovcu od 2104 eura, sigurno povoljnija, u odnosu na cijenu kvadrata za koju se prodaju stanovi u Zaboku, Krapini ili Krapinskim Toplicama, gdje je cijena po 2650, 2800 eura.
- Ako lokalna jedinica mora osigurati parcelu, mora dati svu infrastrukturu, možda bi po tome modelu, stanovi po metru kvadratnom mogli biti i jeftiniji. Mi tu želimo napraviti dobru analizu, pa možda možemo napraviti i neki vlastiti model subvencije koji možemo uklopiti u APN – naglasio je župan i dodao kako po modelu APN-a kao što je u Kumrovcu, radi se i u Loboru i Zagorskim Selima, a o tome razmišljaju i druge općine.
Osvrnuo se i na činjenicu kako je on skloniji tome da kupujemo veće prostore građevinskog zemljišta i da planiramo nova naselja kroz APN, nego da gradimo zgrade. Suludo je da zatvaramo ljude u 60, 70 kvadrata jer smatra da za iste novce možemo napraviti obiteljske kuće s dvorištem, gdje će se djeca vani moći i igrati.
– To ne znači da nije stan prihvatljiv kao stambena jedinica, ali ja osobno preferiram ovo drugo. Mislim da bi model obiteljskih kuća u zagorskom prostoru dugoročno mogao donijeti veću kvalitetu života i demografsku stabilnost – kazao je Kolar.
Još je jednom napomenuo kako će svakako taj model dobro proučiti i razgovarati s gradovima i općinama, ali pristalica je toga da Županija ne bude investitor, investitori trebaju biti gradovi i općine, a Županija bi trebala biti partner koji kroz subvencije smanjuje cijenu kvadrata.
Mišljenja je da bi takav model bio financijski racionalniji i operativno učinkovitiji, jer bi lokalne jedinice najbolje procijenile potrebe svojih građana, dok bi Županija osiguravala dodatnu potporu.
– Postoji i mogućnost da pojedine općine same izrade planove stambenog zbrinjavanja, dok bi Županija koordinirala preostale jedinice, ali takav bi sustav zahtijevao dodatno usklađivanje. SDP je ranije, prije samih parlamentarnih izbora dao prijedloge stambene politike i bilo je osam različitih modela poticajne stanogradnje, uključujući i rješenja za priuštivo stanovanje. Moramo izvagati tu priču i vidjeti možemo li iz ova dva modela izroditi nekakav treći, koji će biti još povoljniji za krajnjeg korisnika. No, vidjet ćemo što ćemo na kraju dobiti, ali svakako je riječ o pomaku – završio je župan Kolar.