Miris pečenih kestena jedan je od najprepoznatljivijih znakova jeseni. Bilo da ih kupujemo na gradskim ulicama ili pripremamo kod kuće, teško je odoljeti njihovoj toploj, slatkastoj unutrašnjosti.
No kesteni nisu samo ukusna sezonska poslastica. Iza njihove smeđe ljuske krije se niz vrijednih hranjivih tvari koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje srca, probavu i osjećaj sitosti. Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni sadrže vrlo malo masti, a bogati su ugljikohidratima, vlaknima, kalijem i vitaminom C, prenosi vecernji.hr.
Ipak, iako imaju brojne prednosti, kesteni nisu namirnica koju bismo trebali jesti u neograničenim količinama. Poseban oprez potreban je osobama s dijabetesom, određenim alergijama i zdravstvenim tegobama. Kesteni se po nutritivnom sastavu znatno razlikuju od oraha, badema, lješnjaka i drugih orašastih plodova. Dok većina njih sadrži visok udio masti, kesteni su prvenstveno izvor ugljikohidrata, zbog čega imaju i drukčiju energetsku vrijednost.
Porcija od deset kestena, koja teži približno 84 grama, sadrži oko 206 kalorija. Osim što su relativno siromašni mastima, kesteni prirodno ne sadrže kolesterol, a udio natrija u njima vrlo je nizak ako ih pripremamo bez dodavanja soli. Zbog takvog nutritivnog sastava mogu biti dobar izbor za osobe koje žele raznovrsniju prehranu, ali i za one koji traže zasitan međuobrok.
Jedna od važnijih prednosti kestena jest njihov sadržaj kalija, minerala koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i normalnom funkcioniranju mišića, uključujući srčani mišić. Kesteni sadrže i magnezij te antioksidanse, koji su važni za očuvanje zdravlja organizma. Zahvaljujući kombinaciji kalija, magnezija i antioksidansa, kesteni mogu biti koristan dio prehrane usmjerene na očuvanje zdravlja srca i krvnih žila.
Kesteni su dobar izvor i prehrambenih vlakana, koja imaju važnu ulogu u održavanju zdrave probave. Vlakna pridonose redovitom pražnjenju crijeva, a ujedno služe kao hrana korisnim bakterijama koje nastanjuju naš probavni sustav. Osim toga, mogu usporiti apsorpciju ugljikohidrata i tako pridonijeti postupnijem porastu razine šećera u krvi nakon obroka.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da pretjerana konzumacija može umanjiti prednosti koje proizlaze iz njihova nutritivnog sastava.
Osobe s dijabetesom zato mogu uključiti kestene u prehranu, ali pritom trebaju voditi računa o ukupnoj količini ugljikohidrata koju unose. Još jedna prednost kestena jest činjenica da prirodno ne sadrže gluten, zbog čega mogu biti prikladni i za osobe s celijakijom. Pritom je važno paziti na moguće onečišćenje glutenom tijekom prerade ili pripreme.
Unatoč brojnim nutritivnim prednostima, kesteni nisu jednako prikladni za svakoga. Osobe koje žele povećati unos vlakana, traže zasitan međuobrok s malo masti ili izbjegavaju gluten mogu ih uključiti u svoju prehranu. Međutim, postoje određene skupine ljudi koje bi trebale biti opreznije. Osobe s dijabetesom trebaju pripaziti na veličinu porcije jer kesteni sadrže znatnu količinu ugljikohidrata. Osobe s bolestima bubrega, osobito one kojima je preporučeno ograničavanje unosa kalija, trebale bi se posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom o prikladnoj količini kestena.
Poseban oprez potreban je i kod osoba alergičnih na lateks. Naime, kesteni pripadaju skupini namirnica koje mogu izazvati unakrsne alergijske reakcije kod osoba s alergijom na lateks.
Foto: kreirano putem AI