Tek nešto više od pola godine dijeli hrvatske poslodavce i strane radnike od 4. lipnja 2027., kada u punu primjenu ulazi zakonska obveza dokazivanja osnovnog znanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (razine A1.1) kao uvjet za produljenje dozvola za boravak i rad.
S približavanjem tog roka u fokusu poslodavaca sve su više organizacija nastave, što najjasnije potvrđuju brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prenosi poslovni.hr.
Od početka provedbe kraćih neformalnih programa učenja hrvatskog jezika za strance u travnju 2024. dodijeljeno je ukupno 2312 vaučera. U ovoj godini njihov je rast u odnosu na prijašnje godine višestruk. Dok su u 2024. godini dodijeljena tek 102 vaučera, a u 2025. njih 259, tijekom 2026. odobren je čak 1951 vaučer. Kako ističu u HZZ-u, kroz cijelu ovu godinu bilježe manje-više konstantan interes te mjesečno dodjeljuju oko 200 vaučera.
Struktura dodijeljenih vaučera pokazuje u kojim sektorima poslodavci najviše računaju na dugoročno zadržavanje strane radne snage. Budući da su sezonski radnici zakonski izuzeti od obveze polaganja jezičnog ispita, najveći interes očekivano dolazi iz djelatnosti s cjelogodišnjim poslovanjem. Prednjači prerađivačka industrija s udjelom od 34,5 posto, a slijede je graditeljstvo s 22,9 posto, ugostiteljstvo s 21,8 posto te prehrambena industrija s 15,5 posto.
Gledano po zemljama podrijetla polaznika, vaučere najčešće koriste radnici s Filipina, koji čine više od trećine svih korisnika (36,9 posto). Za njima slijede državljani Nepala s udjelom od 29,5 posto te Indije s 15,7 posto, što ukupno čini više od 82 posto svih odobrenih vaučera za učenje hrvatskog jezika.
Regionalna raspodjela korisnika donosi još jedan zanimljiv podatak koji objašnjava dominaciju prerađivačke industrije. Županija s najvećim brojem korisnika vaučera je Međimurska županija s 437 polaznika.
Općenito, najveći dio korisnika koncentriran je na sjeverozapadu zemlje – uz Međimursku, prednjače Varaždinska, Zagrebačka te Krapinsko-zagorska županija, odnosno regije s najrazvijenijom proizvodno-prerađivačkom bazom i stalnom potrebom za dugoročnim zadržavanjem radnika. Na samom začelju ljestvice nalazi se Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj su dosad zabilježena svega dva korisnika vaučera za učenje hrvatskog jezika.
Koliko je ovogodišnji val prijava nadmašio prethodne dvije godine vidljivo je i iz financijskih podataka. Od početka dodjele vaučera za učenje hrvatskog jezika za strance ukupno je rezervirano 612.909 eura, od čega je obrazovnim ustanovama dosad isplaćeno 342.792 eura. Pritom je uvjerljiva većina sredstava ugovorena upravo u 2026. – ove je godine rezervirano 527.784 eura, dok je za održanu nastavu dosad isplaćeno 260.527 eura.
Sufinanciranje putem vaučera, ovisno o uvjetima i veličini poslodavca, može iznositi od 30 do 70 posto troškova edukacije. Prosječna cijena dosad dodijeljenog vaučera iznosila je 283 eura, pri čemu se trošak razlikuje ovisno o djelatnosti i specijalizaciji vokabulara. Najviši prosječni iznosi zabilježeni su u sektoru zdravstva (340 eura) i građevinarstvu (321 euro), dok je u najkorištenijoj prerađivačkoj industriji prosječni vaučer iznosio 278 eura.
Što se tiče samih kapaciteta za nadolazeći val prijava uoči lipnja 2027., u HZZ-u navode kako trenutačno u ponudi imaju sedam kraćih neformalnih programa učenja hrvatskog jezika za strance, koje diljem zemlje provodi 19 pružatelja obrazovanja kroz ukupno 108 različitih programa.
Koliko će točno stranih radnika biti obuhvaćeno obvezom polaganja ispita u lipnju 2027., u ovom trenutku se još ne zna.
Foto: Ilustracija