Grčka je sve bliže uvođenju mjera kojima bi se značajno ograničila anonimnost na društvenim mrežama, s ciljem suzbijanja govora mržnje, dezinformacija i sve izraženije toksičnosti u online prostoru, piše net.hr
Prijedlog, o kojem se raspravlja već mjesecima, sada dolazi na najvišu političku razinu, što upućuje na ozbiljnu namjeru vlasti da ga i provedu. Prema najavama, ne bi se u potpunosti ukinula mogućnost korištenja pseudonima, ali bi svaki korisnički račun morao biti povezan sa stvarnom, provjerljivom osobom.
U vladi smatraju kako anonimnost često potiče neodgovorno ponašanje na internetu. Ističu da se javna rasprava na društvenim mrežama sve češće pretvara u prostor za vrijeđanje, prijetnje i organizirano širenje lažnih informacija, pri čemu je upravo skrivanje identiteta jedan od ključnih problema. Ideja je, kako poručuju, stvoriti odgovorniji digitalni prostor u kojem će korisnici stajati iza svojih riječi.
S druge strane, prijedlog izaziva brojne kritike. Stručnjaci i aktivisti upozoravaju da bi ograničavanje anonimnosti moglo ugroziti slobodu izražavanja, posebno za zviždače, novinare i ranjive skupine koje se oslanjaju na anonimnost kako bi progovorile o osjetljivim temama. Postoji i bojazan od moguće zlouporabe podataka te političkih pritisaka.
Kritičari također ističu da anonimnost nije jedini uzrok govora mržnje, navodeći kako se takav sadržaj često širi i s profila pod stvarnim imenima.
Ova inicijativa dio je šireg paketa digitalnih mjera u Grčkoj, koje uključuju i ograničavanje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 godina. Istodobno, slične rasprave vode se i na razini Europske unije, gdje se sve više govori o regulaciji digitalnog prostora.
Iako vlasti tvrde da žele zaštititi demokraciju i javni diskurs, ostaje otvoreno pitanje - bi li ovakav model doista smanjio govor mržnje ili bi donio nove izazove za slobodu govora. Rasprava koja se vodi u Grčkoj tako bi lako mogla postati aktualna i u drugim zemljama, uključujući Hrvatsku.