U Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini predstavljen je rad Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije, s naglaskom na organizaciju sustava, kadrovske kapacitete i rezultate ostvarene u protekloj godini.
Ravnatelj Zavoda Krešimir Božić istaknuo je kako je riječ o izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi koja od 1. ožujka 2023. godine, sukladno zakonskim ovlastima, u svom djelokrugu ima i djelatnost sanitetskog prijevoza.
- Organizirani smo kao služba koja djeluje 365 dana u godini, od 0 do 24 sata te pokrivamo područje cijele Krapinsko-zagorske županije, čiji smo i osnivač. Ustrojeni smo kroz sjedište u Krapini i sedam ispostava. Ugovaramo se s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te imamo 36 timova T1, devet timova T2 te medicinsko prijavno-dojavnu jedinicu u Krapini. Sanitetski prijevoz organiziran je kroz 16 timova, od kojih se svaki sastoji od dva vozača i dvije medicinske sestre, uz dispečerski centar koji zaprima naloge za cijelo područje županije - rekao je Božić.
Dodao je kako Zavod od prošle godine ugovara i pripravnost hitnog medicinskog prijevoza, odnosno međubolnički transport pacijenata u situacijama kada im se potrebna zdravstvena usluga ne može osigurati unutar županije. Govoreći o kadrovima, Božić je naveo kako je tijekom 2025. godine Zavod zapošljavao ukupno 244 djelatnika, među kojima je 41 liječnik, 108 medicinskih sestara i prvostupnika sestrinstva, dok je šest liječnika trenutno na specijalizaciji iz hitne medicine.
- Završetkom posljednje generacije specijalizacije medicinskih sestara i tehničara sada imamo 14 specijalista koji rade u timovima T2. Uz to, imamo 32 vozača hitne pomoći, 34 vozača sanitetskog prijevoza te devet zaposlenika u upravi i računovodstvu - pojasnio je.
Istaknuo je i ključne medicinske pokazatelje, naglasivši kako je tijekom prošle godine zaprimljeno 32.082 poziva na broj 194.
- To znači da je gotovo svaki četvrti stanovnik županije barem jednom nazvao hitnu pomoć. Naša vozila prešla su ukupno 600 tisuća kilometara, a prosječno odzivno vrijeme od zaprimanja poziva do dolaska na mjesto intervencije iznosi 13,5 minuta, što je za pola minute bolje nego godinu ranije - rekao je ravnatelj.
Ukupno je obrađeno 21.300 pacijenata, od čega je 14.500 intervencija obavljeno na terenu, dok je 6.740 pacijenata zbrinuto u prostorima za reanimaciju. Također, helikopterska hitna medicinska služba tijekom 2025. godine intervenirala je 54 puta, što predstavlja značajan porast u odnosu na 10 intervencija godinu ranije. Velik opseg posla bilježi i sanitetski prijevoz.
- Obavili smo gotovo 40 tisuća prijevoza, odnosno oko 110 dnevno. Prevezli smo 12.161 pacijenta i pritom prešli 1,2 milijuna kilometara. Kada tome pridodamo i vozila hitne pomoći, dolazimo do ukupno 1,8 milijuna kilometara na području županije u 2025. godini - istaknuo je Božić.
Dodao je kako je broj poziva nešto manji nego 2024. godine, no broj intervencija ostao je na sličnoj razini. Zabilježeno je 3.470 savjeta, gotovo 13.900 informativnih poziva, dok su 132 poziva okarakterizirana kao uznemiravanja.
- U odnosu na godinu ranije bilježimo oko tisuću manje obrađenih pacijenata, no veseli činjenica da su sve ispostave zadržale ili poboljšale svoje rezultate. Suvremeni standard za područja poput naše županije je 20 minuta odziva, a mi smo na 13,5 minuta, što pokazuje kontinuirano poboljšanje kroz godine - naglasio je te se osvrnuo i na financijsko poslovanje Zavoda.
- Poslovanje je bilo uspješno te su ostvareni prihodi iznosili su 11,7 milijuna eura, rashodi 11,3 milijuna eura, a godina je završena s viškom od 385 tisuća eura. Sve obveze podmirujemo redovito i nemamo dospjelih nepodmirenih dugovanja, što potvrđuje stabilnu financijsku situaciju Zavoda. Rashodi su nam veći za 16 posto u odnosu na godinu prije, a razlog povećanja je prvenstveno rast broja zaposlenih, ugovaranje novih timova hitne medicinske službe i timova pripravnosti. Porasli su i troškovi za zaposlene te materijalni rashodi, no uspjeli smo konsolidirati financijski plan i godinu završiti pozitivno. U strukturi rashoda gotovo dvije trećine otpada na rashode za zaposlene - pojasnio je ravnatelj Božić dodavši kako su značajna sredstva uložen u razvoj sustava i opreme.
- U 2025. godini ulaganja su iznosila oko 1,3 milijuna eura, od čega je čak 90 posto, odnosno 1,2 milijuna eura, osigurala Krapinsko-zagorska županija. Proveli smo četiri projekta ukupne vrijednosti 1.236.000 eura. Doslovno svaki tjedan provodimo edukacije u našem Edukacijskom centru u Pregradi. Edukacije vode naši specijalizanti hitne medicine koji prenose znanja stečena na klinikama na mlađe kolege, kako bi spremnost i kvaliteta intervencija bile na najvišoj razini. U edukacije su uključeni i nacionalni instruktori HZZO-a, a od ove godine i djelatnici sanitetskog prijevoza morat će proći dodatna licenciranja - rekao je Božić dodavši kako Zavod aktivno radi i na edukaciji građana te privlačenju novih kadrova.
U nastavku svog obraćanja najavio je i nove projekte i ulaganja.
- Kao projektni partner sudjelujemo u dva projekta Krapinsko-zagorske županije usmjerena na primarnu zdravstvenu zaštitu. Planiramo nabavu defibrilatora s telemedicinskim povezivanjem, uređaja za mehaničku masažu te analizatora za brzu dijagnostiku na terenu. U suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom provodit ćemo projekt CRO-SI-SAFE 2, a planirana je i nabava vozila i opreme u vrijednosti od oko 570 tisuća eura - zaključio je ravnatelj.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar uputio je čestitke svim djelatnicima Zavoda, istaknuvši njihovu ključnu ulogu u sustavu zdravstva.
- Zahvala i čestitke ravnatelju Božiću i svim djelatnicama i djelatnicima na poslu koji su obavili, ne samo u 2025. godini nego i svih ovih godina. Brojke su impresivne, od prijeđenih 1,8 milijuna kilometara, tolikog broja intervencija i edukacija. Posebno je važno istaknuti odzivno vrijeme od 13,5 minuta, pri čemu ni na jednoj ispostavi ono nije dulje od 15 minuta. To građanima daje sigurnost da će pomoć stići u najkraćem mogućem roku - poručio je Kolar.
Naglasio je i važnost helikopterske hitne medicinske službe koja dodatno povećava učinkovitost sustava, istaknuvši kako su liječnici prošle godine 54 puta procijenili potrebu za takvim intervencijama.
- Naša hitna opremljena je kao bilo koja najmodernija europska služba. Kontinuirano ulažemo u opremu, edukaciju i razvoj sustava - dodao je župan.
Govoreći o budućim ulaganjima, Kolar je istaknuo kako se planira daljnje opremanje kroz europske projekte, ali i rješavanje pitanja novih prostora.
- Što se tiče nove zgrade u Krapini, ishodili smo novu građevinsku dozvolu. U komunikaciji s resornom ministricom istaknuto je kako nismo jedini koji dijelimo prostor s drugim službama, no upravo zbog tog objektivnog nedostatka prostora odlučili smo krenuti u izgradnju novog objekta. Predložio sam model sufinanciranja u omjeru 50:50 između Županije i države, no takav prijedlog zasad nije prihvaćen i sredstva za tu namjenu nisu predviđena u proračunu za 2026. godinu. Ipak, u razgovorima održanima u Tuheljskim Toplicama ministrica je pokazala razumijevanje za izazove s kojima se suočavamo te se na razini ministarstva razmatra mogućnost raspisivanja javnog poziva za sufinanciranje županijskih centara hitne medicinske pomoći - pojasnio je župan Kolar dodavši kako će do kraja drugo kvartala pričekati odluku hoće li financiranje biti osigurano kroz državni proračun ili novu financijsku omotnicu.
- Ukoliko se to ne realizira tijekom 2026. godine, spremni smo donijeti odluku o zaduženju i samostalno krenuti u investiciju 2027. godine, pri čemu bi Županija preuzela otplatu kredita. Ipak, očekujem rješenje na nacionalnoj razini, bilo kroz izravno sufinanciranje države u iznosu od najmanje 50 posto ili putem europskih fondova, gdje bi Županija sudjelovala s uobičajenih 15 do 20 posto. U konačnici, najvažnije je da imamo popunjenu mrežu, da brzo dolazimo na mjesto intervencije, da se djelatnici kontinuirano educiraju i da sustav stalno opremamo najmodernijom medicinskom opremom dostupnom na tržištu - zaključio je župan Kolar.