Meteorolozi već prate kakvo bi vrijeme moglo biti tijekom jeseni i početka zime. Prema najnovijoj sezonskoj prognozi ECMWF-a, postoji velika vjerojatnost da će kraj ljeta, cijela jesen i početak zime u Hrvatskoj biti topliji od prosjeka.
U posljednjem desetljeću dugoročne prognoze uglavnom ukazuju na isti obrazac, prosječne temperature postupno se povećavaju, dok je količinu i raspored oborina sve teže unaprijed točno odrediti. Ova prognoza posebno je zanimljiva jer se pojavljuje u razdoblju kada se istovremeno odvija više važnih klimatskih pojava koje bi mogle utjecati jedna na drugu. Najveća neizvjesnost i dalje su oborine jer ih je puno teže dugoročno predvidjeti. Dok se temperature mogu prognozirati s većom sigurnošću, količina i raspored kiše ovise o kretanju ciklona i lokalnim vremenskim uvjetima, piše n1info.hr.
Na razvoj vremena mogli bi utjecati veliki klimatski procesi poput nove faze El Niña u Tihom oceanu, vrlo toplog Atlantika te rekordno zagrijanog Sredozemnog i Jadranskog mora. Kombinacija tih čimbenika mogla bi donijeti topliju, ali i nestabilniju atmosferu tijekom druge polovice godine.
Kolovoz bi trebao ostati topliji nego inače, uz mogućnost novih toplinskih valova. Kiša bi mogla biti oko prosjeka, ali neujednačeno raspoređena, što znači da bi veći dio oborina mogao pasti kroz kratke i snažne pljuskove.
Početak jeseni, posebno rujan i listopad, mogao bi više podsjećati na nastavak ljeta nego na pravi jesenski period. Temperature mora ostat će visoke, što može dodatno potaknuti razvoj jačih ciklona i vremenskih nepogoda.
Početak zime također bi mogao biti topliji od prosjeka, ali to ne isključuje povremene prodore hladnog zraka. Moguće su nagle promjene vremena, izmjena toplijih razdoblja i kratkotrajnih hladnih epizoda sa snijegom, posebno u gorju i unutrašnjosti.
El Niño sam po sebi ne određuje kakvo će vrijeme biti određenog dana u Hrvatskoj, ali može utjecati na šire atmosferske obrasce i povećati mogućnost određenih vremenskih scenarija tijekom jeseni i zime. Topli Atlantik dodatno povećava količinu energije u atmosferi, što može pridonijeti jačim ciklonama i obilnijim oborinama. Slično vrijedi i za zagrijano Sredozemno more koje tijekom jeseni ostaje izvor topline i vlage, pa može pogodovati nastanku snažnih grmljavinskih sustava, obilne kiše i lokalnih poplava.
Prema trenutačnim prognozama, najvjerojatniji scenarij za Hrvatsku je nastavak toplijeg vremena od prosjeka, uz češće izmjene mirnih razdoblja i naglih vremenskih pogoršanja. Glavno obilježje današnje klime nije samo rast temperatura, nego i veća količina energije u atmosferi koja povećava mogućnost ekstremnih vremenskih pojava.
Foto: kreirano putem AI