Bolovanja u Hrvatskoj nastavljaju rasti i u ovoj godini, a sustav je pod sve većim pritiskom. Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) otkrivaju da je u prvih devet mjeseci dnevno s posla izostajalo gotovo 75.000 radnika, što je više nego prošle godine, kada je prosjek bio nešto iznad 70.000. Posebno zabrinjava činjenica da su dugotrajna bolovanja u stalnom porastu, a među područjima s najvećim brojem dugotrajno odsutnih radnika ističe se Krapina.
Prema podacima HZZO-a, radnici su u prvih devet mjeseci ove godine proveli ukupno 17,4 milijuna radnih dana na bolovanju, što je čak milijun dana više nego u istom razdoblju lani. Dugotrajna bolovanja, ona koja traju dulje od 42 dana, dosegnula su 9,5 milijuna dana. Brojka je to koja zabrinjava liječnike, poslodavce i ekonomske analitičare.
Među hrvatskim područjima najviše dugotrajnih bolovanja u ovoj godini, kako piše Net.hr zabilježeno je upravo na području Krapine, zatim na zagrebačkom području i u Rijeci. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se dubrovačko područje, gdje se isplaćuje najmanje naknada za bolovanje.
Stručnjaci upozoravaju da je glavni uzrok ovakvog rasta narušeno mentalno zdravlje. Sve više radnika suočava se s iscrpljenosti, stresom i narušenim odnosima na radnom mjestu, a mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja već nekoliko godina zaredom vodeći su razlog dugotrajnih bolovanja. Slijede onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
Dodatni problem predstavlja činjenica da radnici često dugo čekaju ključne dijagnostičke preglede. Iako bi mnoge pretrage trebalo obaviti u nekoliko tjedana, stvarno čekanje može trajati dva do tri mjeseca, a pojedine dijagnostičke procedure i do godinu dana. Zbog toga se mnogi pacijenti ne vraćaju na posao sve dok ne obave cijeli niz pretraga pa bolovanja traju i duže nego što bi trebala.
Slično se događa i s vještačenjima za invalidsku mirovinu, koja bi po zakonu trebala biti dovršena u roku od 60 dana, no u praksi se odugovlače i do 12 mjeseci. Sve to pridonosi rastu ukupnog broja dana bolovanja te financijskom teretu sustava.
Rast bolovanja ima i jasnu financijsku posljedicu. U prvih devet mjeseci ove godine naknade za bolovanja iznosile su više od 191,3 milijuna eura, odnosno gotovo 20 posto više nego prošle godine. Dodatni rast troškova proizlazi iz povećanja minimalnih i maksimalnih naknada za vrijeme bolovanja koje je stupilo na snagu u kolovozu.
Prosječni mjesečni trošak naknada koje HZZO isplaćuje iznosi oko 20 milijuna eura, a samo u 2024. godini na bolovanja je potrošeno više od 220 milijuna eura.
Da su brojke posljedica i društvenog pritiska potvrđuju i reakcije radnika. Brojni zaposlenici na forumima i društvenim mrežama svjedoče da je odlazak na bolovanje u pojedinim tvrtkama stigmatiziran, dok se u drugima radnicima savjetuje da ostanu doma čim se pojave prvi simptomi bolesti kako bi se spriječila zaraza kolega.
Mnogi radnici ističu da si bolovanje jednostavno ne mogu priuštiti jer bi im plaća pala na minimalac, što je čest slučaj kod radnika koji dio plaće primaju kroz neoporezive dodatke. Drugi pak priznaju da godinama rade unatoč temperaturi, bolovima ili virozi, jer strahuju od pritiska poslodavca ili gubitka radnog mjesta.
S obzirom na rastući broj izostanaka, nedostatak radne snage i sve veći broj radnika koji se bore s mentalnim i fizičkim iscrpljenjem, stručnjaci upozoravaju da je problem bolovanja danas i zdravstveni i gospodarski te društveni izazov.
Izvor: HZZO