Uključenost djece u rani i predškolski odgoj u Hrvatskoj i dalje je ispod prosjeka Europske unije, a najveće razlike vidljive su prema socioekonomskom statusu i razvijenosti pojedinih područja.
I dok EU u razdoblju 2015.–2024. bilježi stabilan rast uključenosti, Hrvatska i dalje značajno zaostaje, posebno u slabije razvijenim županijama, donosi portal Župan.
Najbolju sliku, odmah nakon Grada Zagreba, imaju Varaždinska, Istarska i Primorsko-goranska županija. Prema podacima Instituta za javne financije, odnosno analizi autorice Sare Čulo, Varaždinska županija jedna je od najuspješnijih u državi u obje dobne skupine.
U programima za djecu mlađu od tri godine Varaždinska županija postiže obuhvat od 36,6 posto, što je svrstava među vodeće županije, iza Zagreba s 45,2 posto, Istarske 41,8 posto i Zagrebačke županije (40,7 posto). Istovremeno, pojedine regije bilježe i dvostruko niže vrijednosti, poput Virovitičko-podravske županije gdje vrtić pohađa tek 19,7 posto djece.
Kod djece u dobi od tri do sedam godina slika je nešto bolja na nacionalnoj razini, no i tu se ističe Varaždinska županija koja s 95,1 posto obuhvata drži drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah nakon Zagreba s 96,4 posto. Najnižu uključenost u ovoj dobnoj skupini ima Ličko-senjska županija sa 70,1 posto.
Istraživanje upozorava na izrazit jaz u uključenosti djece prema socioekonomskom statusu. Dok je 34,6 posto djece koja nisu u riziku od siromaštva uključeno u programe ranoga i predškolskog odgoja, među djecom iz rizičnih skupina taj je udio samo 8,2 posto. Razlika od 26,4 postotna boda jedna je od najviših u Europi i dvostruko veća od rasta jaza zabilježenog na razini EU-a, donosi Župan.
S obzirom na to da Hrvatska još nije blizu ostvarenju europskih ciljeva, autorica analize predlaže nekoliko ključnih mjera, a to su zakonsko pravo na mjesto u vrtiću, uspostava nacionalnog fonda za financijsku potporu slabije razvijenim regijama, ograničavanje maksimalne cijene vrtića te ciljana podršku djeci iz ranjivih skupina.
foto: arhiva