Ljetne visoke temperature često uzrokuju različite zdravstvene probleme, a jedna od najčešćih tegoba je pulsirajuća glavobolja. Mnogi je ljudi pripisuju običnom manjku tekućine u organizmu. Iako je dehidracija jedan od najčešćih uzroka, važno je znati da glavobolja ponekad može biti i upozorenje na ozbiljnija stanja, poput toplinske iscrpljenosti ili opasnog toplinskog udara. Upravo zato je važno razlikovati simptome i na vrijeme reagirati.
Glavobolja povezana s visokim temperaturama nastaje zbog nekoliko procesa u tijelu. Najvažniji uzrok je gubitak tekućine. Tijelo se tijekom vrućina hladi znojenjem, ali pritom ne gubi samo vodu nego i važne minerale, odnosno elektrolite poput natrija i kalija. Već mali stupanj dehidracije, primjerice gubitak samo jedan do dva posto tjelesne težine, može utjecati na rad mozga.
Kada se količina tekućine u tijelu smanji, dolazi do blagog smanjenja volumena moždanog tkiva, zbog čega se zatežu membrane koje okružuju mozak i aktiviraju receptori odgovorni za osjećaj boli. Osim toga, smanjen volumen krvi može dovesti do slabije opskrbe mozga kisikom, što dodatno pojačava neugodu i bol. Drugi važan čimbenik je širenje krvnih žila, poznato kao vazodilatacija. Tijelo tako pokušava otpustiti višak topline širenjem krvnih žila blizu površine kože, piše 24sata.hr.
Isti se proces može dogoditi i u krvnim žilama glave i vrata. Njihovo širenje može stvarati pritisak na okolne živce te izazvati karakterističnu pulsirajuću bol, osobito kod osoba koje su sklone migrenama.
Od bezazlene glavobolje do ozbiljnog upozorenja
Glavobolja tijekom velikih vrućina ne mora uvijek imati isti uzrok, pa je prepoznavanje razlike među simptomima vrlo važno. Potrebno je obratiti pažnju na opće stanje organizma, a ne samo na bol u glavi. Glavobolja uzrokovana vrućinom najčešće se opisuje kao tupa ili pulsirajuća bol koja se pojavljuje s obje strane glave ili kao osjećaj pritiska iza očiju. Često je prate znakovi dehidracije poput izražene žeđi, suhih usta, iscrpljenosti, vrtoglavice i rjeđeg mokrenja. Urin pritom može biti tamnije žute boje.
U takvim situacijama najvažnije je maknuti se iz vrućeg prostora, odmoriti se i postupno unositi dovoljno tekućine. Voda je dobar izbor, ali nakon obilnog znojenja napitci s elektrolitima mogu pomoći u bržoj nadoknadi izgubljenih minerala. Ako je uzrok samo dehidracija, simptomi bi se trebali početi smanjivati unutar otprilike sat vremena.
Ako se stanje ne poboljšava nakon hlađenja i unosa tekućine, a pojavljuju se dodatni simptomi, moguće je da se radi o toplinskoj iscrpljenosti. To se događa kada se tijelo pregrije i više se ne uspijeva dovoljno učinkovito rashladiti. Karakteristični znakovi uključuju jako znojenje, blijedu, hladnu i vlažnu kožu, mučninu, povraćanje, izraženu slabost, vrtoglavicu i grčeve u mišićima.
Puls tada može biti ubrzan, ali slab, dok tjelesna temperatura može porasti, iako najčešće ostaje ispod 40 °C. Toplinska iscrpljenost zahtijeva ozbiljan pristup jer se bez pravovremene reakcije može razviti u toplinski udar.
Toplinski udar - stanje koje zahtijeva hitnu pomoć
Toplinski udar predstavlja ozbiljno medicinsko stanje koje može uzrokovati trajna oštećenja organa, pa čak i smrt. Nastaje kada tjelesna temperatura prijeđe 40 °C i kada prirodni mehanizmi hlađenja tijela prestanu pravilno funkcionirati.
Kod toplinskog udara glavobolja je često vrlo jaka i pulsirajuća, ali ključna razlika su ozbiljni neurološki simptomi. Jedan od najvažnijih znakova je prestanak znojenja unatoč izrazito visokoj temperaturi. Koža postaje crvena, izrazito vruća i suha. Puls je snažan i ubrzan. Osoba može postati zbunjena, dezorijentirana, razdražljiva ili agresivna. Mogu se pojaviti problemi s govorom, napadaji, pa čak i gubitak svijesti. Ako postoji sumnja na toplinski udar, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Kod blažih oblika glavobolje uzrokovane vrućinom prvi korak je premjestiti se u hladniji, klimatizirani ili barem zamračeni prostor. Preporučuje se ukloniti višak odjeće, leći i lagano podignuti noge. Hladni oblozi na čelo, vrat i zapešća mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature. Tekućinu treba unositi polako, u manjim gutljajima.
Lijekove protiv bolova nije preporučljivo uzimati kao prvu reakciju jer neki mogu dodatno opteretiti bubrege koji su već pod povećanim opterećenjem zbog manjka tekućine.
Liječničku pomoć potrebno je potražiti ako se glavobolja ne smanji nakon otprilike sat vremena rashlađivanja. Posebno su zabrinjavajući simptomi poput iznenadne i vrlo jake glavobolje, povraćanja koje onemogućuje unos tekućine, zbunjenosti, visoke tjelesne temperature iznad 39 °C, ukočenog vrata ili neuroloških problema poput poremećaja vida i govora.
Foto: arhiva