Općinski sud u Šibeniku u predmetu Kristijana Aleksića, optuženog za nezakonitu izradu i posjedovanje oružja, nije zakazao glavnu raspravu ni dvije i pol godine nakon potvrđivanja optužnice, iako je ona potvrđena u studenome 2023. godine.
Na upit o razlozima dugog čekanja iz suda su za Index odgovorili kako predmet nije bio hitan u zakonskom smislu, poput pritvoreničkih ili drugih prioritetnih postupaka. Međutim, prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, glavna rasprava trebala je biti određena u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrđene optužnice. U slučaju da se to ne dogodi, predsjednik vijeća dužan je izvijestiti predsjednika suda, koji potom može poduzeti mjere radi ubrzanja postupka.
Pravnu dimenziju ovog slučaja za Index je komentirao odvjetnik Veljko Miljević, koji upozorava kako se zakonski rokovi u praksi sve češće ne poštuju i da su izgubili stvarnu snagu. Smatra da su se sudski rokovi pretvorili u formalnost bez jasnih posljedica te podsjeća na ranije primjere iz prakse u kojima su rokovi višestruko prekoračeni. Najavio je i mogućnost obraćanja Državnom odvjetništvu radi provjere mogućeg kršenja zakona.
Sličnog je mišljenja i odvjetnik Rafael Krešić, bivši sudac, koji ističe da rokovi formalno postoje, ali da ih praksa često nadilazi zbog opterećenosti sudova i složenosti predmeta. Ipak, naglašava kako nije prihvatljivo da se na zakazivanje glavne rasprave čeka više od dvije godine te smatra da bi u takvim slučajevima trebalo razmotriti i stegovnu odgovornost pravosudnih dužnosnika.
Krešić također upozorava na širi problem sustava nadzora nad osobama kojima su izrečene mjere psihijatrijskog liječenja, navodeći da postoje ozbiljne pravne praznine kada takve osobe izađu iz sustava skrbi, a da pritom nema učinkovitog nadzora.
Cijeli slučaj ponovno je otvorio pitanje učinkovitosti sudskih rokova u kaznenom postupku te odgovornosti za njihovo nepoštivanje, kao i šire funkcioniranje pravosudnog sustava u praksi.