Saborska zastupnica Anita Curiš Krok, govoreći u ime Kluba SDP-a, upozorila je na regionalne nejednakosti u dostupnosti logopedskih usluga te kritizirala uvjete koje Ministarstvo zdravstva propisuje privatnim logopedskim kabinetima. Istaknula je kako mjesto stanovanja i financijske mogućnosti ne bi smjeli određivati hoće li dijete ili odrasla osoba dobiti potrebnu stručnu pomoć.
Curiš Krok naglasila je da se u različitim saborskim raspravama ponavlja isti problem – nejednak regionalni razvoj Hrvatske i nedostupnost usluga. Posebno je to, smatra, vidljivo u logopediji, gdje stanovnici velikih gradova, sela i otoka nemaju jednake mogućnosti.
– Stav Kluba SDP-a je da logopedska usluga mora biti javna, dostupna i svima financijski dostupna, no, nažalost, u Republici Hrvatskoj to nije tako – poručila je.
Kritizirala je propisane minimalne tehničke uvjete za privatne logopedske kabinete, navodeći zahtjeve vezane uz visinu stropa, širinu vrata, sanitarne prostorije i umivaonike. Upozorila je da privatnim logopedima, prema njezinim riječima, nije ostavljen razuman rok za prilagodbu te da pojedini zahtjevi ne uvažavaju specifičnosti struke i rada s korisnicima, uključujući djecu iz spektra autizma gdje to nije potrebno.
Osvrnula se i na, kako je navela, izjavu predstavnice Ministarstva zdravstva na javnoj televiziji da nemaju podatke o broju privatnih logopeda jer su oni u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Takvo objašnjenje smatra neprihvatljivim, ističući da ministarstva unutar iste Vlade moraju razmjenjivati podatke.
-Pa, pobogu, vi svi sjedite u istoj Vladi, vi svi kao zajedno vodite državu, imate danas na klik miša sve podatke, i vi nemate pojma koliko imate privatnih logopedskih kabineta? Govorite o tome kako kabineti moraju imate kakve prozore, kakvu širinu vrata, visinu stropa. Pa, dajte, otiđite u javni kabinet u neku bolnicu, koje ste preuzeli, i pogledajte kako vam je u javnoj bolnici ili u Domu zdravlja kabinet. Da li uopće ima prozor i kako i na koji način je opremljen - kazala je Curiš Krok.
Pozvala je nadležne da provjere i uvjete u javnim logopedskim kabinetima u bolnicama i domovima zdravlja, upozorivši kako se u pojedinim sredinama njihovo opremanje osigurava humanitarnim akcijama.
Problem, istaknula je, nije samo u prostoru i opremi, nego i u nedostatnom zapošljavanju logopeda u javnom sustavu. Navela je da se školama ne odobrava zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka, dok dio gradova i općina ne osigurava dovoljno logopeda u vrtićima kojima su osnivači.
Prema podacima koje je iznijela u raspravi, oko 18 tisuća korisnika koristi privatne logopedske usluge, a javni sustav nema pripremljene kapacitete za njihovo preuzimanje. Upozorila je i da će iduće godine, prema njezinim navodima, studij završiti stotinjak novih logopeda, no otvoreno ostaje pitanje gdje će se zaposliti.
Podsjetila je da logopedska pomoć nije potrebna samo djeci, nego i odraslim osobama nakon moždanog udara te osobama s posljedicama različitih bolesti.
– U Hrvatskoj postoje mjesta u kojima, nažalost, zbog takvog sustava, bez privatnih logopeda neka djeca nikada ne bi dobila ovu uslugu. A čekati tri mjeseca ili šest jako puno znači za djetetov razvoj – upozorila je Curiš Krok.
Zaključila je da je potrebno uvažiti posebnosti logopedske struke, osigurati razumne uvjete rada i ojačati javni sustav kako bi stručna pomoć bila dostupna korisnicima u svim dijelovima Hrvatske.