Najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim dozvolama za strane radnike iz tzv. trećih zemalja (izvan EU i zemalja Europskog gospodarskog prostora) samo su potvrdili nastavak međugodišnjeg pada njihova broja, što je dijelom posljedica činjenice da je od lanjskog ožujka maksimalno trajanje dozvola produljeno s jedne na tri godine, prenosi poslovni.hr.
U prvih sedam mjeseci državljanima “trećih zemalja” ukupno je izdano 106,4 tisuće dozvola za boravak i rad, što je u usporedbi s prošlom godinom 7,5 posto manje, a promatra li se samo srpanj, ishođeno ih je za gotovo 23 posto manje nego lani.
U 2026. znatno je povećan udjel dozvola za sezonske poslove koje u odnosu na lani bilježe povećanje za 40 posto, dok je onih za nova zapošljavanja 31 posto manje, a produljenja dozvola 10-ak posto više. Promatra li se samo srpanj, MUP-ovi podaci pokazuju da je ukupno izdano 12.282 pozitivnih rješenja za uvoznu radnu snagu (naspram 15.905 u istom lanjskom mjesecu), pri čemu je gotovo svaka četvrta, odnosno više od tri tisuće dozvola, dana za rad na sezonskim poslovima, a nešto više od devet tisuća se odnosi na nova zapošljavanja (nešto manje od 4500) i produljenja dozvola (nepunih 4800).
Promatrano po djelatnostima, na dvije kod kojih je inače uvoz radnika najmasovniji – turizam i ugostiteljstvo te građevinarstvo – otpadaju gotovo dvije trećine dozvola. To vrijedi i za one u prošlom mjesecu i za ukupno izdani broj od početka godine. No, pritom ih je u građevinarstvu ove godine za 17 posto manje nego u prvih sedam mjeseci prošle, a u turističko-ugostiteljskim djelatnostima za 5,4 posto više.
Od ostala tri najzastupljenija sektora kad je riječ o uvozu radnika, porast broja izdanih dozvola u 2026. bilježi se još samo u trgovini. Uvjerljivo najveći rast bilježi se kod onih izdanih za Filipince, koji je u odnosu na lani gotovo 50 posto veći, a filipinske radnike, uz turistički sektor, najčešće angažiraju upravo poslodavci iz sektora trgovine.
MUP-ova evidencija radnih dozvola, međutim, mnogo toga ne otkriva i svakako nije najbolji pokazatelj stvarnog stanja koliko radnika iz trećih zemalja imamo u Hrvatskoj.
U evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je sredinom ove godine bilo nešto manje od 151 tisuću osiguranika državljana trećih zemalja (točnije, s putnim ispravama tih zemalja), što je u odnosu na kraj prošle godine bilo za oko 29 tisuća više. Iako se tu radi o osiguranicima, što ne znači automatski zaposlenicima), okvirno je to ipak pokazatelj koji je najbliže stvarnosti, a on ugrubo implicira da je svaki 12. koji radi i/li plaća doprinose u Hrvatskoj stranac.
Foto: Ilustracija