Županijski sud u Varaždinu potvrdio je optužnicu protiv bivše direktorice poslovnice banke u Čakovcu, osobne bankarice iz Preloga i supruga direktorice, dugogodišnjeg bivšeg načelnika jedne općine u južnom dijelu Varaždinske županije. Predmet obuhvaća navodne višemilijunske prijevare, krivotvorenje isprava i pranje novca, a među oštećenima su građani Međimurja, Varaždinske županije i drugih dijelova Hrvatske.
Optužnica je potvrđena 1. rujna 2026. godine. Optužno vijeće ocijenilo je da prikupljeni dokazi upućuju na osnovanu sumnju za kaznena djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret. Njihova odgovornost tek će se utvrđivati na raspravi.
Trećeokrivljeni je suprug bivše direktorice banke i nekadašnji dugogodišnji načelnik jedne varaždinske općine. Tužiteljstvo ga tereti za pranje novca povezano s kupnjom nekretnine u Zagrebu.
Prema optužnici, bivša direktorica i osobna bankarica klijentima su u čakovečkoj poslovnici od listopada 2023. nudile oročenje na šest mjeseci, uz kamatu od jedan posto mjesečno. Takav proizvod, navodi tužiteljstvo, nije postojao u službenoj ponudi banke.
Klijenti su navodno podizali sredstva sa svojih računa ili donosili gotovinu u poslovnicu, uvjereni da ugovaraju bankovni depozit. Tužiteljstvo tvrdi da novac nije završavao na odgovarajućim računima banke, nego su ga okrivljenice zadržavale, a klijentima predavale krivotvorene ugovore o oročenju.
U tom dijelu optužnice riječ je o 1.812.650 eura, dok je banka klijentima naknadno nadoknadila 1.007.100,39 eura štete.
Među dokazima na koje se sud poziva nalaze se iskazi oštećenika, bankovna dokumentacija, financijsko vještačenje, izvanredna revizija i snimke videonadzora. Prema obrazloženju rješenja, snimke prikazuju bankaricu kako gotovinu stavlja u kuverte, odlaže ih u ormar te ih potom iznosi iz ureda. U pojedinim slučajevima kuverte je, navodi se, preuzimala direktorica.
Optužnica obuhvaća i zaseban, višegodišnji niz navodnih prijevara. Bivšu direktoricu tereti se da je od 2013. do lipnja 2024. na području Brezničkog Huma, Varaždina, Čakovca, Zagreba, Splita i okolnih mjesta ljudima obećavala mogućnost oročenja uz visoke kamate.
Prema tužiteljstvu, dio preuzetog novca zadržavala je za sebe, dok je ranijim ulagačima isplaćivala navodne kamate sredstvima novih ulagača. Tako je, tvrdi se u optužnici, održavala dojam uspješnog ulaganja i poticala daljnje predaje novca.
U tom dijelu predmeta navedeno je 67 oštećenih osoba, uz ukupnu štetu od najmanje 3.143.607 eura. Navodna nepripadna imovinska korist prvookrivljene procijenjena je na najmanje 2.968.261,80 eura.
Dio optužnice odnosi se na navodno prikrivanje podrijetla novca uplatom na račune direktorice, njezina supruga i članova obitelji. Sredstva su potom, prema optužbi, prebacivana između računa, podizana u gotovini i korištena za osobne troškove te dijelom za isplate oštećenicima.
Prema neslužbenim informacijama novac se uplaćivao i na račun žene koja je na čelu jedne institucije u Novom Marofu. Sama činjenica da je novac uplaćen na njezin račun ne potvrđuje da je znala za eventualno nezakonito podrijetlo sredstava niti da je obuhvaćena potvrđenom optužnicom.
Bivšeg načelnika tereti se da je u studenome 2020. za kupnju stana u zagrebačkoj Ozaljskoj ulici koristio najmanje 15.250 eura za koje tužiteljstvo tvrdi da potječu iz nezakonito stečene imovinske koristi.
Obrana bivše direktorice osporava optužnicu i tvrdi da se odnosi s osobama koje su joj predavale novac mogu promatrati kao građanskopravni odnosi. Istaknula je i da joj je oduzimanjem dokumentacije onemogućeno dokazivanje pojedinih isplata.
Suprugova obrana osporava da je znao za nezakonito podrijetlo sredstava te se poziva na ugovor o zajmu. Sud je pritom upozorio da je taj ugovor sklopljen gotovo četiri godine nakon kupnje stana na koju se optužba odnosi.
Sud nije prihvatio prijedloge za odbacivanje optužnice te predmet ide prema raspravi. Potvrđivanje optužnice ne znači da je krivnja utvrđena. Svi okrivljenici smatraju se nedužnima dok se njihova krivnja ne utvrdi pravomoćnom presudom.
izvor: Županijski sud u Varaždinu