Na Županijskom sudu u Zagrebu danas je nešto nakon 11.30 sati održano prvo pripremno ročište u sporu između Zagrebačkog holdinga i ZET-a te sindikata koji su početkom tjedna pokrenuli opći štrajk.
Pred sutkinjom Ksenijom Jakovčević razmatran je zahtjev Zagrebačkog holdinga kojim se traži zabrana štrajka i donošenje hitne privremene mjere protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske.
Obje su strane ostale pri ranije iznesenim tvrdnjama i predloženim dokazima. Na ročištu su predstavljeni pravni argumenti tužitelja i sindikata, nakon čega je sud donio odluku o prijedlogu za privremenu mjeru.
Punomoćnik Zagrebačkog holdinga naveo je da zbog kratkog roka nije ranije dostavio pisano očitovanje, ali je istaknuo nekoliko ključnih argumenata.
Kao prvi razlog zbog kojeg smatraju da je štrajk nezakonit naveo je obvezu poštovanja odredbe o socijalnom miru. Prema njegovim riječima, kolektivni ugovor istekao je 15. svibnja 2025. godine, nakon čega su započeli pregovori o sklapanju novog ugovora. Tijekom tri mjeseca nakon isteka ugovora primjenjivala su se pravna pravila.
Međutim, u sporazumu iz srpnja 2026. godine sindikati i poslodavac dogovorili su da se odredbe kolektivnog ugovora iz svibnja 2025. nastavljaju primjenjivati u cijelosti sve do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najkasnije do prosinca 2026. godine. Punomoćnik Holdinga smatra da je ta odredba jasna, a kao potvrdu takvog tumačenja naveo je i javno priopćenje jednog od sindikata iz srpnja 2026., u kojem je navedeno da se postojeći kolektivni ugovor primjenjuje do sklapanja novog.
Dodao je i da se jedan od sindikata u rujnu 2026. pozivao na odredbe kolektivnog ugovora prilikom ostvarivanja prava povezanih sa sindikalnim aktivnostima, iako se ona ne nalaze u njegovom normativnom dijelu.
Punomoćnik tužitelja pozvao se i na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz ožujka 2017. godine, koje se odnosi na sličnu situaciju. Prema tom stajalištu, ako su stranke nakon isteka kolektivnog ugovora sklopile dodatni sporazum kojim su prihvatile njegovu primjenu, može se zaključiti da su ponovno ugovorile primjenu kolektivnog ugovora.
Prema argumentaciji Holdinga, ako se kolektivni ugovor iz 2025. godine i dalje primjenjuje, onda vrijedi i njegova odredba o socijalnom miru, zbog čega sindikati ne bi mogli organizirati štrajk.
Kao drugi argument navedeno je pitanje poslova koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka. Iz Holdinga tvrde da štrajk nije mogao započeti prije nego što su utvrđeni poslovi koji moraju biti nastavljeni kako bi se zaštitili život, zdravlje i osobna sigurnost građana te osiguralo neprekidno funkcioniranje komunalnog sustava.
Tužitelj smatra da su ispunjeni uvjeti za zabranu štrajka jer je učinio vjerojatnim postojanje pravne osnove za svoj zahtjev, ali i mogućnost nastanka nenadoknadive štete. Kao moguće posljedice naveo je ugrožavanje sigurnosti građana, povećanje prometnog rizika, otežan pristup ključnoj infrastrukturi te materijalnu štetu u komunalnom sustavu, piše 24sata.hr.
Iz Zagrebačkog holdinga stoga su zatražili da sud donese privremenu mjeru kojom bi se zabranio, kako tvrde, nezakoniti štrajk, uz obrazloženje da bi njegov nastavak mogao prouzročiti ozbiljne posljedice za grad, sigurnost i zdravlje građana te odvijanje prometa.
Nakon tužitelja, svoje je argumente iznio punomoćnik prvotuženog sindikata.
Istaknuo je da je ključno pitanje ovog spora postoji li nakon isteka kolektivnog ugovora i dalje obveza socijalnog mira. Prema njegovu tumačenju, sporazum iz srpnja jasno potvrđuje da je kolektivni ugovor istekao, pri čemu se poziva na odredbe Zakona o radu i nastavak pregovora o novom kolektivnom ugovoru.
Smatra da je potrebno utvrditi stvarnu zajedničku namjeru stranaka, odnosno jesu li one nakon isteka ugovora doista ponovno dogovorile zabranu štrajka.
Govoreći o poslovima koji se moraju obavljati tijekom štrajka, istaknuo je da sam postupak utvrđivanja takvih poslova ne zaustavlja pravo na štrajk. Naglasio je da je prvotuženi sindikat sam organizirao nužne intervencije te osigurao 20 vozila za obavljanje potrebnih poslova, dok je Holding devet vozila vratio uz obrazloženje da nisu potrebna.
Sindikalni punomoćnik odbacio je i tvrdnje da sindikati nisu pregovarali u dobroj vjeri. Dodao je da za potpunu zabranu štrajka nije dovoljna općenita tvrdnja o mogućim posljedicama, već je tužitelj morao konkretno navesti koje bi opasnosti mogle nastati i zašto ih nije moguće spriječiti organiziranjem nužnih poslova.
Punomoćnik drugog sindikata ocijenio je da zahtjev nije preuranjen jer Zakon o radu nigdje ne propisuje obvezu sklapanja posebnog sporazuma kojim bi se unaprijed uredili nužni poslovi tijekom štrajka. Također je istaknuo da je prijedlog poslodavca podnesen svega sedam dana prije završetka postupka mirenja, zbog čega smatra da je poslodavac reagirao prekasno. Punomoćnik trećeg sindikata u cijelosti je osporio navode Zagrebačkog holdinga, ocijenivši ih pravno neutemeljenima i posljedica pogrešnog tumačenja zakonskih odredbi.
Prema njegovu mišljenju, sporazum potpisan u srpnju 2026. godine odnosi se isključivo na zaštitu određenih prava radnika na koja se primjenjuju odredbe Zakona o radu o produljenoj primjeni kolektivnog ugovora. Naglasio je da sporazum treba promatrati u cjelini.
Osvrnuo se i na članak 205. Zakona o radu, navodeći da iz njega ne proizlazi da je prethodno utvrđivanje poslova koji se ne smiju prekidati uvjet za zakonitost štrajka. Stoga, smatra, činjenica da takvi poslovi nisu prethodno formalno utvrđeni ne može biti razlog za proglašavanje štrajka nezakonitim.
Nakon izlaganja obje strane, sud je donio odluku o prijedlogu za privremenu mjeru.
Sutkinja Ksenija Jakovčević objavila je da se odbija prijedlog Zagrebačkog holdinga za određivanje privremene mjere, kao i zahtjev koji se odnosi na novčanu tražbinu. Time je odbijen zahtjev za privremenu zabranu štrajka.
Sud je obrazložio da je tužitelj uspio učiniti vjerojatnom prvu pretpostavku za određivanje privremene mjere, ali nije dovoljno konkretizirao razloge koji bi opravdali njezino donošenje. Prema obrazloženju sutkinje, Grad nije konkretno naveo kojim bi radnjama ili posljedicama nastala šteta koja bi opravdala hitno određivanje privremene mjere. Ročište na kojem će biti objavljena presuda zakazano je za sutra u 10.30 sati.
Foto: ilustracija