Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. ne donose dobre vijesti ljubiteljima snijega. Snažni El Niño mogao bi Europi donijeti blaže zapadno strujanje, više temperature i znatno manje snijega od uobičajenog, osobito u nizinama. Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne isključuje kratkotrajne prodore hladnoće i obilne snježne epizode, prenosi Index.hr
El Niño, klimatski fenomen povezan s neuobičajeno toplim morem u tropskom dijelu Tihog oceana, već jača, a prema američkom NOAA-inu Centru za klimatska predviđanja postoji više od 90 posto izgleda da će tijekom jeseni i zime postati vrlo snažan. Njegov vrhunac očekuje se krajem jeseni ili početkom zime. (NOAA)
Iako se njegov najizraženiji utjecaj očekuje u Sjevernoj Americi, posljedice bi mogla osjetiti i Europa. El Niño mijenja velike atmosferske struje, a time i putanje ciklona, oborina te prodora hladnog zraka.
Europu čeka slabija snježna sezona?
Najnovija analiza portala Severe Weather Europe, temeljena na sezonskim modelima ECMWF-a i britanskog UKMO-a, pokazuje sličan trend – na većem dijelu Europe moglo bi pasti manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka.
Glavni razlog je očekivano jačanje područja visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi nad sjevernim Atlantikom prevladavao niži tlak. Takav raspored prema Europi usmjerava blaži i vlažniji zrak sa zapada. Oborina pritom može biti, ali bi u nizinama zbog viših temperatura češće padala kiša nego snijeg.
Najizraženiji manjak snijega očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi. Više izgleda za snijeg imat će sjever i sjeveroistok kontinenta te planinska područja.
Alpe bi mogle biti iznimka
Prema ECMWF-u, skijaška sezona uvelike će ovisiti o nadmorskoj visini. Najbolje izglede za stabilan prirodni snježni pokrivač imaju dijelovi Alpa iznad približno 1800 do 2000 metara.
Na nižim i srednjim nadmorskim visinama sezona bi mogla biti znatno neizvjesnija. UKMO pritom daje još nepovoljniju sliku početka zime, uz mogućnost zakašnjelog formiranja snježnog pokrivača čak i u dijelu planinskih krajeva.
Što prognoze pokazuju po mjesecima?
U prosincu se na većem dijelu europskih nizina očekuje manje snijega od prosjeka. Zapadno i jugozapadno strujanje moglo bi donositi oborine, ali i zrak pretopao za dugotrajniji snježni pokrivač. Iznimke bi mogli biti viši dijelovi Alpa i krajnji sjever Europe.
Ni siječanj zasad ne donosi veći preokret. Očekuje se nastavak blažeg zapadnog strujanja, premda bi pojedini krajevi istočne i srednje Europe povremeno mogli dobiti više snijega.
Najveći manjak snijega modeli trenutačno vide u veljači, posebno u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi. Snježnije prilike i dalje bi se zadržavale uglavnom na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta.
Što to znači za Hrvatsku?
Ako se predviđeni atmosferski obrazac ostvari, u hrvatskim bi nizinama mogla prevladavati blaža razdoblja s češćom kišom nego snijegom. To, međutim, ne znači da snijega neće biti. Dovoljna su samo dva ili tri jača prodora hladnog zraka da pojedini dijelovi zemlje dožive obilnu snježnu epizodu.
Sezonska prognoza, naime, pokazuje prosječan trend kroz nekoliko mjeseci, ali ne može unaprijed odrediti vrijeme određenog dana ili tjedna. Zima zato može završiti s manje snijega od prosjeka, a ipak donijeti nekoliko izrazito hladnih i snježnih razdoblja.
Prema prvim modelima, Europa trenutačno ide prema blažoj i snijegom siromašnijoj zimi, no pouzdanija slika očekuje se tek s novim izračunima tijekom jeseni. (Severe Weather Europe)
izvor: index.hr
foto: SWE