Nakon 10 godina napokon se osniva alimentacijski fond. On je dio novog prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, čiji je cilj poboljšati materijalnu sigurnost djece.
Prema tom Zakonu, iznos naknade koju država isplaćuje djetetu čiji roditelj ne plaća alimentaciju, povećao bi se sa sadašnjih 100 na oko 200 eura. Dijete bi naknadu dobivalo do punoljetnosti, a ako nakon toga nastavi školovanje, najduže do 26. godine.
U raspravi prvog čitanja Zakona sudjelovala je i saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok koja je rekla kako zakon svakako treba pohvaliti kao jedan od instrumenata za zaštitu prava i dobrobiti djeteta i dodala kako je napokon osnovan alimentacijski fond.
- Da provođenje zakona bude na apsolutnu zaštitu djece, važno je poslati poruku onima koji to ne rade, da su to dužni, znači da su dužni brinuti se o svom djetetu i da je zakon jasan ako to neće činiti oni, da će to činiti država, ali da će i država to od njih naplatiti. Bilo je rasprava i prijepora oko obveza prema djedovima i bakama i slažemo se da trebamo na neki način zaštiti naše ugrožene skupine, kao što su umirovljenici, ali sam Obiteljski Zakon jasno definira tko su obveznici uzdržavanja, koje linije unutar obitelji, pa tako smatramo da to nije domena ovog zakona, ali vjerujemo da postoje pozitivni primjeri kada se i djedovi i bake uključe, ako su naravno u mogućnosti – istaknula je Curiš Krok.
Zakon o obitelji jasno definira da je uzdržavanje malodobnog djeteta upravo na roditeljima. Curiš Krok dodaje kako vrlo često zbog nemara i zbog inata prema drugom roditelju uslijed poremećenih odnosa to uzdržavanje izostane i u svemu tome je dijete uvijek nažalost oštećeno.
- Tad tu nastupa i država što je također obveza obiteljskog Zakona zbog toga i pozdravljam, napokon nakon 10 godina jasnije definiranje privremenog uzdržavanja. Vrlo često roditelj koji svakodnevno brine o djetetu mora raditi po dva, tri posla kako bi djetetu osigurao da bude u istom položaju kao i njegovi vršnjaci. Ovime se daje i zaštita i mogućnost duljeg primanja tog privremenog uzdržavanja u većem iznosu, ali ono što moram posebno pohvaliti i što je uvaženo kroz javno savjetovanje, to je upravo to da je dijete koje je uzdržavano kasnije izuzeto od tražbine prilikom nasljeđivanja imovine od strane obveznika uzdržavanja – naglasila je u raspravi Anita Curiš Krok i upitala hoće li država stati na kraj neplatišama alimentacije?
- Brine me ovrha, zašto se neplatišama ne 'stane' na nekretnine, pokretnine, zašto ne na poduzeća koja su u vlasništvu tih obveznika privremenog uzdržavanja, na njihove vrijednosne papire i dionice, to je tema o kojoj će se sigurno još raspravljati. Brine me i zaštita osobnih podataka. Možda mi koji smo iz sustava socijalne skrbi na neke stvari gledamo malo drugačije nego svi ostali. Na primjer prilikom rastave braka, sudska odluka ima uz sebe i taj plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je sastavni dio te odluke, znači svi oni koji rade u sustavu, koji su u bilo kakvom kontaktu, znaju da plan sadrži vrlo detaljne, osobne podatke o djetetu, ali i o oba roditelja. Ja vjerujem da u agenciji rade sposobni, obrazovni i radišni ljudi, s obzirom na to da je sam ministar naveo da tamo ne rade socijalni radnici, a oni su upravo ti koji su u sustavu socijalne skrbi, oni koji imaju licencu, oni koji podliježu određenom kažnjavanju, što ako se u nekom predmetu nešto krivo napravi, a socijalne radnike ovom slučaju zaobilazimo – upitala je saborska zastupnica Curiš Krok.
Anita Curiš Krok je spomenula i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, što znači da se opet na nekakav način potiče dogovor između roditelja i da uzdržavanje bude zajedničko.
- Nisu sva privremena uzdržavanja počela isključivo sudskom odlukom, počela su i planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koja je naravno postala pravomoćna sudskom odlukom i time ovršna isprava. Naravno da sve to treba biti cilj roditeljima, državi, ministarstvu i djelatnicima, a to je zaštita dobrobiti djeteta – završila je Curiš Krok.
sjever.hr 04.07.2024.