Učenici u Hrvatskoj u jednoj školskoj godini izostanu s nastave više od 40 milijuna sati, a prosječan učenik oko 90 sati, pri čemu se, iako se većina izostanaka vodi kao opravdana, izbjegavanje nastave sve češće pokazuje kao složen problem, osobito u srednjim školama, upozoravaju stručnjaci, prenosi index.hr.
Prema podacima o izostancima po nastavnim godinama, u školskoj godini 2024./2025. zabilježeno je ukupno 40,2 milijuna sati izostanaka, od čega gotovo 39,5 milijuna opravdanih i oko 700 tisuća neopravdanih, a prosječan broj izostanaka po učeniku iznosio je 89,8 sati, pri čemu se slične brojke bilježe i prethodnih godina.
Školska se medicina u slučajeve izostanaka uključuje čim škola signalizira da dijete dulje ili ponavljano izbiva s nastave, neovisno o tome jesu li izostanci opravdani ili neopravdani. Voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Marija Posavec ističe da cilj nije provjera opravdanosti, nego utvrđivanje razloga izostajanja i procjena potrebe za dodatnom obradom, liječenjem ili prilagodbom školskog okruženja.
Dodaje i da se posljednje tri godine u školskoj medicini provode probiri na poremećaje mentalnog zdravlja u osmim razredima osnovne škole i prvim razredima srednje škole, što se pokazalo učinkovitim za rano prepoznavanje teškoća.
U dijelu slučajeva iza ponavljanih izostanaka stoji izbjegavanje nastave kao obrazac ponašanja povezan s emocionalnim opterećenjem djeteta.
Izbjegavanje nastave najčešće se razvija postupno, rekla je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić. U početku se javljaju povremeni izostanci, a s vremenom izostanci postaju učestaliji, a djetetu je sve teže nositi se i sa samom pomisli na povratak u školu.
Uzroci izbjegavanja nastave gotovo su uvijek višeslojni i uključuju kombinaciju školskih zahtjeva, odnosa s vršnjacima, straha od procjenjivanja, osjećaja neuspjeha ili narušenog osjećaja pripadnosti.
Psihologinja naglašava da dijete koje izbjegava školu najčešće ne bježi od znanja, nego od osjećaja da nije dovoljno dobro te da nesrazmjer između zahtjeva i djetetovih kapaciteta često prethodi izbjegavanju nastave.
Porast izostanaka potvrđuju i srednje škole. Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić navodi da se porast izostanaka bilježi u svim generacijama, ali je izraženiji u trećim i četvrtim razredima. Najčešće je riječ o kratkotrajnim izostancima do tri dana koje roditelji sami opravdavaju kao bolesti.
S obzirom na sve veći broj učenika s različitim poteškoćama, Kovačić navodi i potrebu zapošljavanja socijalnih pedagoga u školama.
Foto: Ilustracija