Geopolitičke okolnosti, makroekonomska kretanja i klimatske promjene sve više utječu i na prehrambenu sigurnost država.
Na dostupnost hrane utječu i carinska ograničenja te trgovinski sporazumi, a isto vrijedi i za Hrvatsku koja bi, smatraju stručnjaci, naglasak s proizvodnje sirovina trebala prebaciti na prerađevine i proizvode dodane vrijednosti, prenosi poslovni.hr.
Pšenice, kukuruza i soje Hrvatska ima i za izvoz, no kada je riječ o mesu, voću i povrću, velik dio domaćih potreba mora se pokriti uvozom.
-Visoku razinu samodostatnosti iznad 100 posto imamo u ratarskim kulturama – uljarice i žitarice, imamo 70 posto pitanje mesa peradi, preko 90 posto sektora jaja, međutim određene kategorije mesa i mlijeka: samodostatnost je oko 50 posto - rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
U Poljoprivrednoj komori ističu da je teško povećati vlastitu proizvodnju svinjetine kad je na europskom tržištu ima u prekomjernim količinama.
Savjetnica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić kazala je da dok god smo dio zajedničkog europskog tržišta, nismo ugroženi, ali u bilo kakvim većim poremećajima bi došlo do toga da mi svoje vlastite hrane zapravo ne proizvodimo dovoljno.
Potrebne su investicije – u tvornice za preradu, klaonice i skladišta. Primjeri uspjeha postoje: maslinarska proizvodnja koja je postigla svjetsku kvalitetu i može se prodati po bilo kojoj cijeni na globalnom tržištu, a vinska industrija uspjela je postići visoku kvalitetu uz prihvatljive cijene.
Foto: Ilustracija