Sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije započela je aktualnim satom, tijekom kojeg su prvi pitanja postavili vijećnici koji na prethodnoj sjednici nisu stigli doći na red.
Zoran Čavužić (NEZAVISNI) zatražio je informacije o planiranim projektima i rokovima njihove realizacije:
-Možete li nas izvijestiti u kojoj je fazi projekt zdravstvenog huba te što se planira vezano uz novu zgradu hitne pomoći? Još 2024. godine razgovarali smo o tome da bi do kraja godine trebala početi gradnja garaž ispod sportske dvorane Srednje škole Krapina - pitao je Čavužić.
Odgovarajući na pitanje vijećnika Zorana Čavužića, župan Željko Kolar iznio je informacije o razvoju medicinskog huba, pripremi izgradnje nove zgrade hitne medicinske pomoći u Krapini te projektu podzemne garaže.
Prema njegovim riječima, medicinski hub razvija se u suradnji s akademskim i znanstvenim institucijama. Planirano je da se dio projekta realizira u Pregradi, a dio u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, gdje bi se razvijala robotska rehabilitacija. Stručni tim liječnika iz bolnice već je razgovarao s partnerima uključenima u projekt. Kolar je najavio i pisani odgovor Helene Matuše s dodatnim informacijama o planiranim sadržajima.
Za novu zgradu hitne medicinske pomoći u Krapini, naveo je župan, pripremljena je projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola. Vladi je upućen prijedlog da država i Županija podijele troškove financiranja u jednakim omjerima, no odgovor na taj prijedlog zasad nije zaprimljen.
O mogućnostima financiranja razgovaralo se i s predstavnicima Vlade tijekom susreta u Tuheljskim Toplicama. Prema Kolarovim riječima, razmatra se model kojim bi se osigurala sredstva za izgradnju objekata hitne medicinske pomoći u više županija. Dodao je da će postojeće troškovnike vjerojatno trebati revidirati.
Govoreći o podzemnoj garaži, Kolar je objasnio da je za realizaciju potrebno dodatno zemljište radi rješavanja izlaza iz garaže. Razmatrane su tri varijante uređenja prostora, no daljnje aktivnosti ovise o razrješenju vlasničkih odnosa i definiranju planova partnera na toj lokaciji.
Vijećnik Davor Kljak (REFORMISTI) postavio je pitanje o otpadu na lokaciji nekadašnje kožare, njegovu sastavu i mogućem utjecaju na okoliš i zdravlje građana.
-Zanima me kakvo je trenutačno stanje s otpadom na lokaciji nekadašnje kožare te je li prije obilnih jesenskih kiša trebalo prekriti otpad kako bi se spriječilo prodiranje oborinskih voda i moguće ispiranje njegova sadržaja u tlo. Je li lokacija ograđena i odgovarajuće osigurana? Posebno me zabrinula izjava o prisutnosti opasnog otpada. Kolika je količina takvog otpada u odnosu na ukupnu količinu otpada na lokaciji i kako se planira njegovo zbrinjavanje? Građane zanima postoji li mogućnost prodiranja štetnih tvari u tlo ili njihova isparavanja te predstavlja li taj otpad opasnost za njihovo zdravlje - pitao je Kljak.
Župan Željko Kolar rekao je da će se precizniji podaci o količini i sastavu otpada na lokaciji nekadašnje kožare u Bedekovčini moći utvrditi nakon početka sanacije. Pritom je napomenuo da dio informacija kojima raspolaže potječe iz javnih objava, a ne izravno od nadležnog ministarstva.
Osvrnuo se i na komunikaciju s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković. Naveo je da nije bio pozvan na njezin posjet Bedekovčini, dok je ranije sudjelovao na sastancima o osiguravanju sredstava za sanaciju.
Prema njegovim riječima, prvotno se razgovaralo o lokalnom sufinanciranju od 15 posto, a potom je dogovoren udio od deset posto. Vrijednost jedine pristigle ponude iznosi 14.475.500 eura, dok je procijenjena vrijednost radova bila 9,2 milijuna eura. Kolar je naveo da je Ministarstvo prihvatilo ponudu, čime je omogućen nastavak postupka sanacije.
Županija je, dodao je, spremna pomoći Općini Bedekovčina preuzimanjem dvije trećine obveze lokalnog sufinanciranja od deset posto. Za tu je namjenu predviđeno ukupno milijun eura, odnosno po 500.000 eura u 2027. i 2028. godini.
Kolar je istaknuo i da je riječ o lokaciji u privatnom vlasništvu te da su izmjenama plana gospodarenja otpadom stvoreni uvjeti za pokretanje postupka. Ponuditelji su imali mogućnost obilaska lokacije i procjene količine otpada, no tek će se tijekom radova moći utvrditi postoji li dodatni, prekriveni otpad.
Govoreći o mogućem utjecaju na okoliš, rekao je da se provodi praćenje kvalitete vode, čiji je nastavak preuzelo Ministarstvo. Prema informacijama kojima raspolaže, dosadašnja mjerenja nisu pokazala anomalije u vodi.
Vijećnik Dražen Čvek (HSS) upozorio je na učestale nalete vozila na divljač na prometnicama Krapinsko-zagorske županije te pozvao nadležne institucije na poduzimanje dodatnih preventivnih mjera.
– Apeliram na Hrvatske ceste, Hrvatske vode, jedinice lokalne samouprave i druge nadležne institucije da, u okviru svojih ovlasti i mogućnosti, provode čišćenje i uklanjanje raslinja koje vozačima smanjuje preglednost. Potrebno je razmotriti i primjenu suvremenih mjera zaštite, poput zvučno-svjetlosnih plašila, elektroničkih detektora divljači, ograda i drugih prepreka – istaknuo je Čvek.
Dodao je da su na pojedinim dionicama vidljivi pozitivni pomaci, posebno na spojnoj cesti Sveti Križ Začretje – Krapina, gdje je uklanjanjem raslinja osigurana šira pregledna zona uz prometnicu.
– Mijenjaju li se nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu nadležnosti i obveze Krapinsko-zagorske županije te, ako se mijenjaju, u kojem dijelu? – upitao je Čvek.
Odgovarajući na pitanje vijećnika Dražena Čveka, župan Željko Kolar rekao je da je novi zakon tek donesen te da će njegova primjena pokazati je li postignuta odgovarajuća ravnoteža u podjeli odgovornosti za štete povezane s divljači.
Ocijenio je da je prijašnje zakonsko rješenje bilo nepovoljno za lovačka društva jer je na njih prebacivalo velik teret odgovornosti. Županija je, dodao je, tijekom javnog savjetovanja upozorila na određena pitanja i nedoumice.
– Podjela odgovornosti između upravitelja cesta i lovoovlaštenika načelno mi se čini pravednijom nego da se sva odgovornost prebacuje na lovačka društva. Je li pritom postignuta dobra ravnoteža, pokazat će vrijeme i praksa – rekao je Kolar.
Istaknuo je da se uz županijske ceste već dulje vrijeme provodi košnja u širem pojasu radi bolje preglednosti. Na sastancima s predstavnicima lovačkih društava razgovaralo se i o zapuštenom zemljištu, koje je izdvojio kao jedan od razloga približavanja divljači kućama i prometnicama.
Kolar je naveo i da su pojedina lovačka društva upozorila na povećanje brojnosti divljači te zatražila dodatni odstrel. Podsjetio je da su lovačkim društvima dodijeljena lovišta na desetogodišnje razdoblje, prema dotadašnjim uvjetima.
Govoreći o financiranju, naglasio je da je Županija tijekom njegovih mandata sav prihod od naknada za lovišta vraćala u lovstvo, kroz suradnju s lovačkom zajednicom, ulaganja u lovišta i druge aktivnosti.
– Predstavnicima lovaca poručili smo da ćemo nastaviti podupirati njihov rad. Zbog zakonskih promjena način dodjele sredstava morat ćemo urediti drukčije nego dosad, u skladu s novim pravilima – zaključio je Kolar.
Vijećnik Vladimir Pleško (HDZ) osvrnuo se na rad nadležnog upravnog odjela i rokove izdavanja dozvola za gradnju.
– Prije nekoliko godina isticali smo da je naša županija primjer učinkovitosti u izdavanju dozvola, što je bilo važno poduzetnicima, građanima i svima koji su planirali gradnju. Postupci su se rješavali u prihvatljivim rokovima, što je omogućavalo pravodobnu realizaciju investicija.
Međutim, u posljednje vrijeme dobivam sve više upita građana i poduzetnika koji upozoravaju na dulje čekanje na građevinske i uporabne dozvole te na tehničke preglede koji još nisu obavljeni.
Zanima me koliko je trenutačno neriješenih zahtjeva za građevinske i uporabne dozvole, koliko zahtjeva čeka na tehnički pregled te koliko prosječno traje rješavanje tih predmeta. Je li došlo do poteškoća u radu odjela i jesu li one povezane s promjenama na njegovu čelu? – upitao je Pleško.
Odgovarajući na pitanje vijećnika Vladimira Pleška o rokovima izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola, župan Željko Kolar rekao je da je Županija svjesna poteškoća te da su one posljedica manjka zaposlenika, velikog broja predmeta i prilagodbe sustava zakonskim promjenama.
Prema njegovim riječima, prije godinu i pol na tim su poslovima radila 23 službenika, a danas ih je 16. Unatoč ponavljanju natječaja, teško pronalaze nove zaposlenike, zbog čega raste opterećenje postojećih djelatnika.
– Istodobno imamo vrlo intenzivan investicijski ciklus na području županije. Odjel obrađuje predmete za velike gospodarske investicije, ali i zahtjeve građana za manje zahvate. Uz to, trebalo je pripremiti i dozvole za naše projekte škola i sportskih dvorana – naveo je Kolar.
Dodatno opterećenje, istaknuo je, nastalo je zbog zakonskih promjena koje su stupile na snagu početkom godine. Tijekom prosinca zaprimljeno je više od 500 predmeta, od kojih su mnogi bili nepotpuni, a koje je potrebno rješavati prema propisima koji su vrijedili u trenutku podnošenja zahtjeva. Svaki takav predmet zahtijeva pregled dokumentacije i, prema potrebi, poziv na dopunu.
Kolar je rekao i da su prilagodbe informacijskog sustava i obrazaca novim zakonskim odredbama znatno usporile rad, posebno tijekom prva dva mjeseca godine. Obrada predmeta iz ranijeg razdoblja pritom zahtijeva dodatne prilagodbe u sustavu.
Kao jednu od mjera za ubrzavanje postupaka najavio je dolazak dviju zaposlenica s iskustvom u izdavanju građevinskih dozvola, koje bi trebale početi raditi 1. siječnja. Dodao je da na raspoloživost djelatnika utječu i zdravstvene okolnosti te rad u nepunom radnom vremenu. U Donjoj Stubici zaposlene su i dvije mlađe službenice kojima je potrebno mentorstvo iskusnijih kolega.
– Svjesni smo situacije i poduzimamo korake kako bismo ojačali odjel i ubrzali rješavanje predmeta – poručio je Kolar.
Dario Cvrtila (HDZ) Vijećnik Dario Cvrtila postavio je pitanje o stanju županijskih cesta, sanaciji oštećenja i planiranim ulaganjima.
– Tijekom ljetnog razdoblja svjedočili smo suši koja je prouzročila oštećenja na lokalnim i županijskim cestama. Zanima me kakvo je trenutačno stanje županijskih cesta i je li započela sanacija tih oštećenja.
Što se planira u sljedećoj godini, posebno s obzirom na mogućnost aktiviranja klizišta tijekom zimskog razdoblja? Hoće li biti osigurano dovoljno sredstava za potrebne sanacije? – upitao je Cvrtila.
Odgovarajući na pitanje vijećnika Darija Cvrtile o stanju županijskih i lokalnih cesta, župan Željko Kolar najavio je nastavak programa sanacije klizišta u suradnji s Hrvatskim vodama te pripremu dodatnog kreditnog zaduženja za ulaganja u cestovnu infrastrukturu.
Naveo je da su s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) započeli razgovori o uvjetima financiranja. Sredstva bi se usmjerila na sanaciju prioritetnih klizišta, posebno onih koja ugrožavaju stambene objekte, te na obnovu najprometnijih cestovnih dionica.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste Stjepan Sirovec objasnio je da su tijekom ljeta i jeseni zabilježena brojna oštećenja na županijskim i lokalnim cestama. Uz obilne oborine, koje inače uzrokuju probleme, ove su godine na stabilnost prometnica utjecali dugotrajna suša i visoke temperature.
– Potpuni nedostatak vode u kombinaciji s visokim temperaturama može uzrokovati strukturna oštećenja donjih slojeva ceste, što se potom očituje pojavom pukotina i nestabilnosti terena – pojasnio je Sirovec.
Dodao je da su se tijekom ljeta i jeseni provodili popravci te da su uoči zime sanirana manja oštećenja. Na lokacijama s većim pukotinama i mogućim pomacima tla prati se stanje kako bi se utvrdio opseg potrebnih zahvata. Na temelju tih podataka priprema se projektna dokumentacija za sanaciju.
Vijećnica Marija Jagečić (SDP) osvrnula se na prijedlog odluke o pravima iz programa socijalne skrbi, naglasivši važnost informiranja građana o dostupnim potporama.
– Za riječ sam se javila još na prošloj sjednici, dok je odluka bila na javnom savjetovanju. Iako je danas na dnevnom redu, smatram važnim o njoj govoriti i tijekom aktualnog sata, osobito dok su ovdje predstavnici medija, kako bi informacije došle do što većeg broja ljudi. Na svima nama, vijećnicama i vijećnicima, također je odgovornost da građane upoznamo s njihovim pravima – istaknula je Jagečić.
Pohvalila je upravne odjele koji su sudjelovali u pripremi odluke, posebno zamjenicu župana i nadležnu pročelnicu, naglasivši da iza predloženih mjera stoje konkretne životne potrebe.
– Ovo nisu samo brojke u proračunu. Ovo su životi ljudi i njihove svakodnevne borbe, koje se često ne vide. Govorimo o potporama za medicinski pomognutu oplodnju, o obiteljima koje godinama prolaze kroz neizvjesnost, čekanje rezultata, razočaranja, ali i sreću kada rezultat bude pozitivan. Govorimo i o posvojenju te o mladima koji izlaze iz sustava socijalne skrbi – rekla je.
Posebno je izdvojila važnost podrške mladima pri osamostaljivanju.
– Imala sam sreću da sam pri ulasku u svijet odraslih imala nekoga tko me mogao podržati i pomoći mi. Važno je da i mladima koji izlaze iz sustava pokažemo da nisu sami – poručila je Jagečić.
Osvrnula se i na potpore obiteljima djece s teškoćama u razvoju, navodeći da i u vlastitoj obitelji ima iskustvo koje joj daje uvid u izazove s kojima se te obitelji suočavaju.
– Znam koliko je tu odricanja, borbe i brige hoće li biti dovoljno novca da se djetetu osigura sve što mu je potrebno za napredak. Zato je važno da informacije o ovim pravima dođu do što većeg broja obitelji. Ne možemo riješiti svaki problem, ali možemo se pobrinuti da se nitko sa svojim problemima ne mora nositi potpuno sam – zaključila je Jagečić.