Šesta sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije kao i obično započela je aktualnim satom na kojem su vijećnici postavljali pitanja županu Željku Kolaru. Bilo je puno pitanja i odgovora, ali najviše je 'zaiskrilo' oko pitanja solarnih elektrana.
Prvo pitanje županu je uputila Ines Debelić u vezi potrebe Centra za palijativnu skrb, istaknula je kako su podaci frapantni i da je 20 do 40 tisuća osoba u potrebi za palijativnu skrb te da ih većina ne dočeka takvu skrb. Obitelj se bori s raznim problemima kako bi svojim najmilijima osigurala kakvu takvu skrb u posljednjim danima životima. Županija nema kapaciteta za takve potrebe, pa se osobe smještaju u susjednu županiju ili su kod kuće. Kada je planiran početak realizacije Centra palijativne skrbi i kakva je realizacija oko projekta domova za starije na području županije?
Župan Željko Kolar rekao je kako su svjesni problema palijativne skrbi, i da dio zdravstvenih ustanova prima pacijente koji objektivno nisu za smještaj u bolnici, ali kako bi pomogli obiteljima.
- Izgradnja velikog palijativnog centra koji bi primio stotinjak ljudi s projektiranjem, građevinskom dozvolom, izvođenjem radova, objektivno može biti gotova za dvije i pol godine. Naravno da se prije toga dogovori kako će se zatvoriti financijska konstrukcija. Radimo na tome da do kraja godine otvorimo prvih 20-ak do 30-ak kreveta- istaknuo je Kolar.
Što se tiče domova za starije i nemoćne, dodao je da je za natječaj koji je raspisala Vlada, bio zainteresiran samo Lobor i Veliko Trgovišće.
- U pripremi dokumentacije na kraju je ostala samo načelnica Ljubica Jembrih, odnosno Lobor, a mi smo kao Županija bili obavezni partner, a bez partnera Županije se nije moglo prijaviti. Jer kad se dom sagradi treba ga financirati da on funkcionira. Tako da je podijeljeno financiranje, 49 posto ministarstvo, a Županija i Općina 51 posto. Od tih 51 posto, 75 posto financirat će Županija, 25 posto Općina. Izračunali smo da bi to negdje bilo oko 400.000 eura godišnje i tako je naša obaveza pet godina. Pisanu podršku, kao što smo dali Loboru, sada smo dali i Velikom Trgovišću. Zašto Velikom Trgovišću? Jer načelnik Robert Greblički ima spremnu građevinsku dozvolu. Da je natječaj krenuo, mi bi krenuli u izgradnju i tog drugog doma, a mi kao Županija smo se planirali javiti u 2026. godini s Bedekovčinom, s obzirom na to da u Bedekovčini ima prostor koji je u vlasništvu Republike Hrvatske. S obzirom na to da smo 2025. godine potpisali s Velikim Trgovišćem, opet će se vjerojatno samo jedna jedinica lokalne samouprave moći javiti – pojasnio je župan i dodao kako se još uvijek ne zna kako će natječaj izgledati.
O Centru palijativne skrbi govorila je i zamjenica župana Jasna Petek i dodala kako su osnovali palijativni tim skrbi u sklopu Doma zdravlja, ali je problem jer se takvi teški pacijenti nemaju gdje smjestiti jer nema dovoljno kapaciteta u SB Krapinske Toplice i u OB Zabok, a problem je i to što nijedan dom za starije nije u vlasništvu Županije.
- Svjesni smo da treba osnovati stacionar i mi smo to uputili prema ministarstvu, to je gorući problem i svjesni smo da moramo promptno reagirati, ali za to čekamo zeleno svjetlo Ministarstva zdravstva - pojasnila je Petek.
Nevenka Gregurić upitala je župana o sufinanciranju prijevoza umirovljenika autobusom, kako je to nekada bilo i dodala da je odgovor već dobila.
Zoran Čavužić se isto dotaknuo teme zdravstva i davanja dodatnog bonusa, odnosno stimulacije za liječnike jer ih nedostaje u jedinicama lokalne samouprave i postoji li prostora da se u ovoj godini osiguraju ta sredstva i za medicinske sestre?
Kolar je rekao kako su u 2026. godini osigurali 260 tisuća eura. Ono što je uvijek bilo pitanje i osnovnih zdravstvenih djelatnika, s jedne strane negdje morate povući crtu, s druge strane nisu svi deficitarni.
– Donijeli smo takvu odluku i zato smo u dogovoru s Domom zdravlja upravo išli na te ambulante opće prakse i zašto smo išli na određene specijalizacije, jer ih jednostavno nemamo, a očigledno je da imamo nedostatak liječnika u čitavoj Hrvatskoj. Ono što nije dobro je da se počelo licitirati. Na kraju dana oni koji su najbogatiji će imati doktora, oni koji su siromašniji neće imati doktora jer je prva općina koja je reagirala na to je bila Općina Konjščina s nekim iznosom, nakon toga je krenula Gornja Stubica sa skoro duplim iznosom pa su se uključivale i neke druge, a ima primjera na području Hrvatske da se daje po 20.000 eura dodatnog bonusa. Tko to može pratiti i dokle, to je upitna priča. Zato i raspisivanje određenih specijalizacija bi trebalo biti vrlo dobro koordinirano s resornim ministarstvom, a manje više je ministrica rekla da je to naš problem – poručio je Kolar.
Župan nadalje komentira da nemamo baš najbolju koordinaciju, ali u ovom trenutku mi imamo 100 posto popunjenu mrežu. Ako se raspiše natječaj za specijalizaciju u Općoj bolnici Zabok i Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice mi ćemo automatski izgubiti 5 ili 6 liječnika.
- Nakon toga, kad raspišete natječaj, dobijete jednog ili dva pa po drugom natječaju još jednog ili dva i kad pokrijemo mrežu, ona izdrži popunjena nekih 6 mjeseci, dok ponovno isteče natječaj za specijalizaciju i to tako ide u krug. Molim naše pacijente da budu strpljivi s mladim liječnicima. Treba im dati šansu da se oni priviknu na tu okolinu – kazao je župan.
Zamjenica Petek dodala je kako su prve bonuse dodjeljivali u Domu zdravlja, oni su bili vezani uz liječnice i liječnike.
- Međutim, upravo iz razloga što i medicinske sestre imamo problem u određenim zdravstvenim ustanovama s popunjavanjem radnih mjesta, a s druge strane su nam signalizirale i zaista smo se uvjerili da su izuzetno opterećene, posebno u pojedinim ambulantama. To su ambulante koje su bile više od tri mjeseca bez nositelja, bez liječnika, pa su bile zamjene i to su zaista medicinske sestre izuzetno i administrativno, i na svaki drugi način opterećene i odgovorne. I medicinske sestre koje su radile u ambulantama koje su imale maksimalni ili iznad maksimalnog broja pacijenata koje isto tako administrativno podnose veliki teret. Svjesni smo da u zdravstvu i u ostalim područjima, a posebno u zdravstvu imamo deficite, pogotovo u određenim zanimanjima. Tako je prošle godine 65 liječnika dobilo neto iznos 2.000 eura, pedijatrice i pedijatri 10.000 eura, a medicinske sestre 1.000 eura, njih je bilo 17. Znači sve skupa 82 liječnika i medicinskih sestara zapravo su dobili taj bonus – pojasnila je Petek.
Petar Vrančić (HDZ) se osvrnuo na solarne elektrane jer to nije problem od jučer, nego 2024. kada su građani Zaboka nakon što su počeli primati rješenja o izvlaštenju prvi puta se i sami suočili s mogućnošću da izgube svoju zemlju.
- Od tada smo na sjednicama Županijske skupštine kontinuirano upozoravali da postoje ozbiljne sumnje u zakonitost izdavanja lokacijskih dozvola za solarne elektrane. Tražili smo transparentnost, objavu nalaza nadzora i da se sve činjenice stave na stol. Umjesto toga, mjesecima smo slušali tvrdnju da je sve po zakonu. Podsjećam da se ovdje radi o više od milijun i 20 metara kvadratnih zemljišta u Zaboku i dodatnih 140 tisuća metara kvadratnih u Pregradi. To je zemlja na kojoj ljudi žive, rade a i planiraju budućnost svoje djece. Unatoč upozorenjima s ovog mjesta se uvjeravalo nas vijećnike, građane i javnost da je sve zakonito. Danas je, međutim, činjenica vrlo jasna, dozvole su proglašene ništavnima. Župane, vi ste sami u Zaboku rekli vlasnicima da im je najbolje da sjednu s investitorom i da se pokušaju dogovoriti, što znači da ste već onda prepustili vlasnike na nemilost postupka za koju znamo da je bio nezakonit. U ovakvoj situaciji prirodno se nameće i pitanje političke odgovornosti, jer sustav javne uprave ne funkcionira sam od sebe. Također, pročitali smo u medijima po pitanju izvida državnog odvjetništva, želim jasno i nedvosmisleno reći da vjerujem i da se nadam da ono što smo neslužbeno saznali da će biti potvrđeno i službeno i da ćete biti oslobođeni svake odgovornosti radi vas samih, ali smatram da to ovdje nije ključno pitanje – ispričao je Vrančić i upisao: Kako je moguće da su građani dvije godine uvjeravani da je sve po zakonu, a ako je sve bilo po zakonu, zašto su dozvole proglašene ništavnima i tko je u Županiji donio pogrešnog odluku i tko će za više od milijun četvornih metara privatnog zemljišta preuzeti političku odgovornost?
Kolar mu je još jednom naglasio da je govorio da sunčane elektrane nisu pitanje politike, nego su pitanje upravno-pravnog procesa i na kraju dana se ispostavilo da je to upravo tako.
- Ali čitavo vrijeme, govoreći o solarnim elektranama, pokušala se nametnuti priča o nekoj političkoj, SDP-ovoj, mafijaškoj hobotnici koja pomaže investitoru, stavlja ga u povlašteni položaj, da ja kršim svoje zakonske ovlasti. To je narativ čitave priče, jedna kampanja koja je išla od nacionalnog HDZ-a, koji je na svojim Facebook stranicama stavio moju sliku s rukama u 'pekmezu', što sam se zahvalio premijeru Plenkoviću u Dubrovniku, jer takvu lijepu sliku ja nemam. I zamolio sam ga na sjednici Vlade pred svim ministrima i svim županima da mi pošalju tu sliku, da imam za svoju privatnu arhivu. Što hoću reći? Ni u jednom trenutku nije bila priča samo o solarima, nego je bila priča o politici. I to danas svi znamo, ali ćemo to pokušati pokrenuti ovako: „eto, meni je drago zbog toga, ali eto, tako je bilo”. Kolar potpisuje nezakonite lokacijske dozvole. Hobotnica SDP-a, Hajdaš i Možemo svojem građevinskom partneru pripremaju teren da Zabočanima oduzmu zemlju. Kolar se znoji i niz takvih napisa koji su dolazili ciljano od vas – odgovorio je Kolar.
Napomenuo je kako ne bježi od svoje odgovornosti koja je politička i koju on preuzima, ne danas, nego i jučer i prekjučer i prije pet godina, prije deset godina i prije 13 godina, za sve ono što se događa na području županije.
- Ljudi misle da kao župan mogu sve. Da sam radio ono, za što nemam ovlasti, a što ste vi uporno u medijima pokušavali nametnuti, da sam baš ja taj koji to radi, ja danas ne bi bio ovdje. Ako se sjećate, rekao sam da moja pročelnica smatra da su izdane solarne dozvole u skladu sa zakonom. I rekao sam ovdje da vjerujem svoj pročelnici tako dugo dok me netko ne uvjeri da nije u pravu. Ja nisam rekao da je moja pročelnica umorna. Ja sam razriješio pročelnicu Gordanu Gretić, ali ne zbog toga što je izdala lokacijsku dozvolu tako što je izdala jer je uvjerena da je 100% u pravu. I danas je tolika zbrka koja je bila u to vrijeme prilikom izdavanja lokacijskih dozvola. Bilo je i nekoliko izmjena zakona o energetici, o obnovljivim izvorima energije. I tek 18. veljače sam dobio od Ministarstva gospodarstva crno na bijelo da za Zabok 1 i 2 nije trebalo energetsko odobrenje, a za Zabok 3, 4 i 5 i Pregradu 1 i 2. jesu. Tek u tom trenutku, pa nakon analize odvjetničkog ureda koje sam u kompletu priču, da ako je stvarno nalaz Ministarstva pravilan, onda moramo naći pravni izlaz da poništimo lokacijske dozvole. Rekao sam u medijima prije nego što je DORH pokrenuo izvide, da nijedna osoba na području Krapinsko-zagorske županije neće biti izvlaštena, ako su nelegalne lokacijske dozvole – istaknuo je Kolar.
Na kraju je dodao kako je za Zabok 1 i 2, 15 osoba izvlašteno, ali onih koji su se dogovorili oko cijene, prije svega je bio glavni uvjet, da se potpiše onda taj ugovor izvlaštenja, to tako u postupku ide. Nitko protivno svoje volje nije bio izvlašten. Kad smo dobili prve analize, zaustavili smo do rješavanja pravnog pitanja, izvlaštenje. I rekao sam dok se ne riješi trajno pitanje da izvlaštenja neće biti. Iako smo svaki tjedan imali novu priču, iako se ništa nije događao. 6. ožujka je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša donio rješenje kojim se dopušta obnova postupka za Pregradu 1 i 2, danas ide zaključak Gradu Pregradi i kreće postupak ispočetka. Za donošenje lokacijskih dozvola - uvjeti nisu utvrđeni potpuno i pravilno, to je napisalo ministarstvo. Mi smo sve naše dokumente objavili. Nigdje, ali nigdje u dopisu ministarstva ne piše da su izdane lokacijske dozvole nelegalne. Nigdje ne piše u lokacijskim dozvolama da meni ministarstvo daje nalog da poništim lokacijske dozvole – poručio je župan.
Što se tiče lokacijskih dozvola Zabok 1, 2, 3, 4, 5, 9. ožujka je donijeto rješenje u kojem se lokacijske dozvole oglašavaju ništavnima. Što to znači?
- Ima potencijalni investitor pravo žalbe u određenom zakonskom roku, ako se ne žale, lokacijske dozvole su ništavne, što znači da više ne postoje. Ako će iskoristiti svoje pravo i žalit će se, ide prema ministarstvu, nakon toga postoji Upravni sud i Viši upravni sud. Hoće li svoje pravo potencijalni investitor koristiti ili neće koristiti? Mene to uopće ne interesira. To je njegov problem. Ako to dođe do nas, mi ćemo odraditi svoj dio posla sukladno zakonu. Što se tiče izvlaštenja, ono se ne provodi i neće se provoditi. Nema nikakvog straha za ljude. Jesmo li pogriješili? Jesmo. Pogriješili su referenti koji su izdavali lokacijske dozvole. Zato je kolegica Gretić razriješena. To je upravni postupak, vrlo kompliciran i samo Ministarstvo nas je upozorilo na to – još je jednom poručio Kolar i za kraj se osvrnuo na sebe.
- DORH je pokrenuo izvide protiv zagorskog župana, sumnje za pogodovanje. Nije ugodno navečer gledati dnevnik i pročitati da se protiv vas vode izvidi, čak ni ne znate o čemu se radi. Ja sam reagirao drugi dan i rekao sam da poštujem rad neovisnih pravosudnih institucija, da je to redovna procedura nadležnih tijela koja služi provjeri navoda i prikupljanju informacija. Pokretanje izvida ne znači pokretanje istrage, niti utvrđivanje bilo kakve odgovornosti. Bilo bi logički, a mislim da tako i u zakonu piše, da bi izvidi trebali biti tajni. A zašto? Zato kad ste imali to i pokrenuli izvide protiv župana Kolara, dva dana nije bilo medija, nije bilo dnevnika. Nitko to nije objavio, objavio je prvi jedan medij. Kad je taj isti medij, isti novinar, objavio „župan Kolar nije pogodovao investitoru niti zloporabio ovlasti”. Nitko, ali nitko nije taj dan od nacionalnih medija objavio tu vijest. Nitko! Ovo nikoga ne interesira. A ovo? Ovo da. Znate, svakome se to može dogoditi. Zato bi to trebalo biti tajno, da ne dovoditi ljude u takvu poziciju. Nisam pogodovao investitoru, nisam zlorabio ovlasti i položaj i to je utvrđeno – napomenuo je Kolar i upitao tko će se ispričati njemu? Tko će se ispričati njegovoj djeci? Tko će se ispričati mojoj mami, koja gleda dnevnik, koja ima 93 godine?
- Nitko. Ti si političar, pa moraš biti naučen da te 'šupe' s jedne strane, ali nismo svi isti. Mi ćemo dalje odraditi svoj posao, najbolje što znamo. Kao što vidite, ja nikoga ne prozivam i neću to raditi – zaključio je župan.
Vrančić se slaže s odgovorom i isprikom župana jer tko radi taj i griješi. Dodao je da on nema nikakve veze s prijavom. Tko zna što bi se dogodilo da nisu reagirali i stvorili pritisak i ljudima bi se oduzela zemlja. Idemo dalje vidjeti što će se događati i zajedno riješiti sve kako je najbolje moguće.
Blaženku Gorupić (HDZ) zanima kakva je trenutačna kadrovska situacija u zdravstvenim ustanovama kojima je Županija osnivač i provodi li se ili planira provoditi zadržavanje zdravstvenih djelatnika, kako bi se ublažio trend odlaska stručnog kadra izvan naše Županije, izvan naših ustanova. Posebno naglašava da svakako podržava ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu koja se provode, obnovu ustanova i mjere koje su usmjerene na privlačenje mlađeg zdravstvenog kadra.
- Međutim, zdravstveni sustav prije svega čine ljudi, stručnjaci koji su u našim ustanovama proveli godine rada, izgradili svoje profesionalno iskustvo i dali velik doprinos zdravstvenoj skrbi naše Županije. Postoji li iz toga sustavna analiza razloga zbog kojih dio stručnog kadra odlazi iz naših zdravstvenih ustanova te planira li Županija provesti nekakve dodatne mjere kako bi se takvi odlasci u budućnosti pokušali spriječiti – pitala je Gorupić.
Župan Kolar je odgovorio da je tako to u sustavu, svaka zdravstvena ustanova ima svoju kadrovsku analizu.
- Točno znamo tko za pet ili deset godina ide u mirovinu, koji kadar nam nedostaje i koje nam nedostaju specijalizacije. Nažalost, kod mladih ljudi, studenta, oni su po grupama od 30, jedna studentica ili student su zainteresirani da rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je nešto što moramo rješavati sustavno i povećavanjem broja specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu. To može biti jedan od prvih koraka. Mi smo prepoznali prije devet godina da bi mogli imati problema sa specijalizacijama. Imali smo specijalizacija više nego što imaju županije koje su triput veće od nas, ali s onom izmjenom zakona gdje više ne morate specijalizirati u ustanovi koja vam je platila specijalizaciju, mi smo došli praktički u isti koš s onima koji nisu toliko odvajali kao mi. S druge strane, prije devet godina smo počeli financirati, davati stipendije studentima medicine kao deficitarnom zanimanju jer smo predosjetili da bi se nešto takvo moglo dogoditi – rekao je Kolar i dodao da sada studentima 5. i 6. godine, prezentiraju naše zdravstvene ustanove, naš razvoj, mogućnosti doškolovanja, napredovanja, a naši zagorski studenti i studentice svake godine obiđu jednu zdravstvenu ustanovu.
- Mi imamo nešto odljeva, ali ne toliko da bi bili u nekoj kritičnoj fazi. Imamo dolazaka doktora iz drugih područja. Napravili smo jedan program, radite kod nas pet godina i dobijete auto za 25.000 eura, kupite stan ovdje, mi plaćamo rate kreditne. Tu imate smještaj, mi plaćamo režije. Tako da mi takoreći svakodnevno radimo na tome, ali i ono što je isto tako bitno je ogromno ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu – odgovorio je župan.
Davor Kljak iz Reformista pitao je o velikom investicijskom ciklusu u školstvo, a župan mu je odgovorio da ima 18 škola i 12 sportskih dvorana, koje će biti izgrađene u ovoj i sljedećoj godini, ali ima još investicijskih ciklusa, četiri škole idu na energetsku obnovu kroz APN.
-Četiri škole idu kroz natječaj Fonda zaštite okoliša u potresnom modelu i četiri van potresnog modela. Tako da će to biti ukupno 30-ak škola koje će biti u ovome, sad smo na 118 milijuna eura. Cijena je počela rasti pa je nešto skuplje, a ovih još 12 škola će biti negdje 30-ak milijuna. Počeli su radovi u Brestovcu Orehovičkom, dvorana u Dubrovčanu, škola u Zlataru, u Donjoj Stubici i Humu na Sutli. Ti radovi su započeli. Odluka o odabiru izvođača radova je donijeta za Belec i Krapinske Toplice. Pregled i ocjena je za Sveti Križ Začretje, Mirkovec i Zlatar Bistricu i objavljena je nabava za Bedekovčinu. Ostalo nam je još Oroslavlje, Pregrada i Zabok. Nemamo još uvijek rješenja za Mariju Bistricu i tu je Veliko Trgovišće. U PŠ Slatina ćemo raditi, uz područnu školu i malo kontejnersko naselje jer Petrovsko kompletno rušimo i radimo novu školu i sportsku dvoranu. I tu nam je i Belec koji također selimo, pa njega isto sada uređujemo da mogu kompletno djecu prebacili tamo u školu – kazao je Kolar i dodao kako su tu i drugi projekti dogradnja škola za cjelodnevnu nastavu.
Jelenu Krajnik zanimalo je stanje sa PŠ Poznanovec jer su djeca trenutno u neadekvatnim uvjetima. Škola je srušena prošle godine, na početku svibnja, u vrijeme predizborne kampanje. S obzirom da su djeca smještena u tom neadekvatnom prostoru, u vatrogasnom domu preko ceste, kad se uopće planira početak izgradnje i kad se planira da bi škola bila gotova i da bi djeca konačno mogla ući u nju, jer sad na kraju ispada da su oni cijelu ovu školsku godinu mogli biti još u toj staroj školi ?
Kolar je odgovorio da je svaki dan u kampanji i svaki dan radi.
- Naravno da nismo srušili školu zbog kampanje, nego zato što smo u tom trenutku mislili da ćemo je stići na vrijeme napraviti. Zašto? Zato što smo kombinirali s Općinom i vrtićem pa smo radili prijelaznu cestu, morali smo raditi parcelaciju da bi omogućili uopće napraviti put za vrtić da bi imao izlaz na javno dobro. Nakon toga se mijenjao javni poziv za NPOO osam puta i mi smo morali doprojektirati škole koje su u NPOO-u da bi stigli ove rokove. Zato smo malo zaostali s ovime. U Poznanovcu i u Bedekovčini nam radi isti projektant, koji je dobio na javnom natječaju. Tri puta smo mijenjali dokumentaciju vezano za školu u Bedekovčini.