Now Reading:
Je li u Zagorju nasilja sve više ili su žrtve hrabrije pa nasilnike češće prijavljuju? Krapinsko-zagorska županija o tome vodi posebnu brigu u odnosu na ostatak RH
Full Article 6 minutes read

Je li u Zagorju nasilja sve više ili su žrtve hrabrije pa nasilnike češće prijavljuju? Krapinsko-zagorska županija o tome vodi posebnu brigu u odnosu na ostatak RH

UN navodi da je polovica ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. U Krapinsko-zagorskoj županiji u proteklih pet godina evidentan je porast kaznenih i prekršajnih prijava djela na štetu djece ili obitelji, zabrinjavajući su to podaci iznijeti u ponedjeljak na konferenciji presjeka aktivnosti Doma za žrtve nasilja u obitelji „Novi početak” na kojem su u tijeku infrastrukturni radovi.

Prvotna vrijednost projekta bila je 11,6 milijuna kuna. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja su kasnije tijekom provedbe projekta porasla zbog povećanja cijena materijala pa je vrijednost narasla do nešto više od 13 milijuna kuna ili 1 875 000 eura. Iznos od 7,4 milijuna kuna ili 990 000 eura odnosi se na uređenje i adaptaciju nove sigurne kuće u povećanom kapacitetu, dok će iznos od 280 000 eura financirati Županija kao nositelj projekta. Drugi dio infrastrukturnih radova odnosi se na uređenje skloništa vrijednog 850 000 kuna, odnosno 111 000 eura, a udio Krapinsko-zagorske županije je 51 000 u eura.

Radovi na uređenju savjetovališta su u završnoj fazi, a njihov završetak se očekuje u srijedu, nakon toga slijedi opremanje i savjetovalište bi moglo započeti s pružanjem usluga u novom prostoru sredinom ove godine.

Projekt je započeo u lipnju 2021. godine, a traje do prosinca ove godine. Završetkom ovog projekta na području Županije dobit će se sustav skrbi za žrtve nasilja u obitelji i nadstandard u odnosu na usluge koje se pružaju u ostatku Hrvatske.

Na konferenciji se uvodno obratila zamjenica župana Krapinsko zagorske-županije Jasna Petek koja je upozorila kako je nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje najrašireniji oblik kršenja temeljnih ljudskih prava kao što su pravo na život, pravo na privatnost, obiteljski život, pravo na dostojanstvo, dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i sl.

-Žene i žrtve nasilja se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha. Od 2018. godine kad je njih ukupno bilo nešto manje od 600, prošle godine je 679. To se mijenja iz godine u godinu.
KZŽ od 2012. ima SOS telefon koji je nastao na inicijativu tadašnjeg Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ. Od 2017. godine imamo i savjetovalište pri ovom SOS telefon koji omogućava mnoge oblike podrške žrtvama obiteljskog nasilja – spomenula je Petek navevši podatke za prošlu godinu.

-U 2022. godini je najveći broj korisnica na SOS telefonu bio od 61 do 70 godina, preko 50 posto korisnica živjelo je u bračnoj zajednici, u 53 posto slučajeva kao počinitelj nasilja naveden je suprug, psihičko nasilje bilo je prisutno u nešto manje od 80 posto slučajeva, a fizičko nasilje u 61,5 posto žena koje su zvale – izjavila je Petek dodavši kako je zabilježen porast broja korisnica SOS telefona, ali i veća osviještenost i informiranost žena o obiteljskom nasilju te na koji način se mogu zaštititi. Kao značajne kampanje koje u tome pripomažu navela je akcije „I tebe se tiče” i Progledaj oko sebe i aktiviraj se”.

SOS telefonu svih ovih godina veliku podršku pruža Povjerenstvo za ravnopravnost spolova KZŽ, ali i županijski tim za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. KZŽ je među prvim županijama u RH potpisnica Europske povelje o ravnopravnosti spolova, od 2015. godine i na taj način je preuzela dodatnu odgovornost za provođenje preventivnih aktivnosti, ali i aktivnosti za podršku žrtvama nasilja.

Ravnateljica Doma “Novi Početak” Lovorka Latin istaknula je kako u njihovu domu može biti smješteno najviše osam korisnika, a usluga smještaja u sigurnoj kući moguća je u trajanju do šest mjeseci.

-U 2020. realizirali smo smještaj za ukupno 27 korisnika i to devet žena i 18-ero djece, a ukupno je te godine zaprimljeno 26 upita za smještaj te su realizirana dva hitna smještaja. Od početka rada ustanove zaprimili smo više od 70 upita za smještaj, a tijekom 2020. godine smješteni korisnici bili su većinom iz Krapinsko-zagorske županije, dio iz Međimurske županije te iz Grada Zagreba – rekla je Latin ističući kako se od početka financiraju sredstvima Krapinsko-zagorske županije i Europskog socijalnog fonda.

Župan Željko Kolar rekao je kako je osim ljubavi, razumijevanja i razgovora koja se nudi kroz psihološku pomoć, žrtvama nasilja važno organizirati sustav gdje djeca mogu relativno normalno dalje pohađati nastavu kada dođe do te faze, kao i povratak zlostavljane žene na posao.

-To je sve vrlo komplicirano i morate dati čitavog sebe da biste to mogli obaviti na adekvatan način, stoga zahvala ravnateljici i njezinom timu koji će narasti kad se preselimo na novu lokaciju koja će imati i veći kapacitet. Ovaj veliki projekt koji je značajan za cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, ali i šire jer nažalost, žrtve nasilja ne poznaju granice županija pa kad ima prostora smjeste se žrtve nasilja i iz Grada Zagreba, Međimurske županije… – komentirao je Kolar.

Dodao je kako institucije nedovoljno rade na suzbijanju nasilja bilo koje vrste te kako je nužno stvoriti ozračje u društvu s nultom stopom tolerancije na nasilje.

-Nikad se ne smijemo umoriti pričajući o tome. Siguran sam da se nije povećao broj nasilja i nasilnika, nego su se žene ohrabrile i počele su prijavljivat, a pogotovo od onog trenutka kad smo mi na području županije otvorili sigurnu kuću. Sama pomisao da bježite od nasilnika, da morate otići u totalno nepoznatu sredinu, sigurno je mnoge žene odvraćalo od toga da prijave nasilje u obitelji – navodi Kolar opominjući kako se nasilnicima ne smije gledati kroz prste niti ih štiti bez obzira na kojoj su funkciji i koliko novaca i veza imaju, a to je, smatra, ključan trenutak da se žrtva ohrabri na prijavu nasilnika.

Zbog toga su kampanje poput „I tebe se tiče” koja je obišla pola jedinica lokalne samouprave uistinu važne.

Ne znam takav primjer u RH da je netko na takav način krenuo u takvu kampanju da u svaku općinu, u svaki grad dođe naš projekt. I kad završi, kad napravimo krug, krenut ćemo s novim projektom i ponovno ćemo ići u sve JLS jer smo procijenili da je to potrebno. Stvorit ćemo bolje uvjete i povećati kapacitete s ovom novom sigurnom kućom – rekao je Kolar i poručio da se tiče svih nas.

Nemojmo okretati glavu jer to se događa, nažalost, oko nas. Nije to negdje daleko. Danas je svijet toliko mali da nam se nešto što se čini daleko i da nikad neće doći kod nas, da dođe brže nego što bilo tko od nas to očekuje. Pozivam sve da tko god ima informaciju da njegovu susjedu, njegovog ili njezinu poznanicu netko maltretira, da trpi psihičko, fizičko nasilje neka prijavi – zaključio je Kolar.

abrkic/sjever.hr
13.03.2023.

Input your search keywords and press Enter.