Now Reading:
U Međimurju je oko 6,5 posto stranih radnika: Nedostatak radne snage bio bi puno manji da su plaće veće, poručeno sa sjednice GSV-a
Full Article 6 minutes read

U Međimurju je oko 6,5 posto stranih radnika: Nedostatak radne snage bio bi puno manji da su plaće veće, poručeno sa sjednice GSV-a

Obrazovanje i održivi razvoj te stanje sigurnosti u Međimurju, bile su glavne teme 118. sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije održane u četvrtak, no ono o čemu se ipak najviše pričalo je situacija na tržištu rada na kojem je sve više stranih radnika.

Međimurska županija prati kretanja na tržištu rada i u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Policijskom upravom međimurskom redovito traži podatke o brojevima stranih radnika koji su trenutno na području županije, istaknuo je župan Matija Posavec.

-Prema aktualnim podacima koje možemo promatrati za 2023. godinu, PU međimurska je ukupno je izdala 5.123 radne dozvole, a poništila je njih 2.249, tako da su u ovom trenutku aktivna 2.874 strana radnika, odnosno izdanih radnih dozvola, s time da nije nužno da ti radnici jesu na području Međimurske županije. S obzirom da smo mi u ovome trenutku na 43 tisuće radno aktivnog stanovništva, ta stopa se kreće od 6,5 posto udjela stranih radnika u našem gospodarstvu – rekao je Posavec.

Dodao je da je mahom riječ o metaloprerađivačkoj industriji koja dominira te o građevinarstvu i nešto manje u ostalim gospodarskim granama, uz napomenu da je najviše stranih radnika s Filipina te iz Nepala i Bosne i Hercegovine.

O tome što za Međimursku županiju znači dolazak sve više stranih radnika govorio je i Elvis Novak, predsjednik GSV-a ispred sindikalnih udruga.

-Ako nema drugih mogućnosti, ako za gospodarstvo fali radne snage, nažalost mi to ne možemo spriječiti, međutim bilo bi puno bolje da plaće u RH budu veće i da naši ljudi ne moraju odlaziti u EU u potrazi za poslom, onda bi taj kronični nedostatak radne snage bio puno manji. Zato je bitno da se minimalna plaća poveća, da se primanja naših ljudi u našim poduzećima povećaju i mislim da će se na taj način smanjiti kronični nedostatak radne snage. Mi sindikati uvijek zastupamo povećanje plaća i bolji standard građana, čime možemo spriječiti odlazak naših građana u zemlje Europske unije – rekao je Novak.

Da je lakše reći da plaće treba povećati, a realizirati to mnogo teže, kazao je Ivan Senčar, dopredsjednik GSV-a ispred Hrvatske udruge poslodavaca.

-Iz iskustva poslodavaca, a time i vlastitog, mogu reći da ćemo ovaj put teško popratiti povećanja plaća kakva su nastupila u javnom sektoru, a ostaje dojam da je stav javnosti da bi mi to morali. U nekim gospodarskim granama nemoguće je pratiti takav rast plaća. Naime, porezna reforma koja je napravljena ipak je nedostatna da bi poduzetnici mogli napraviti takav potez u svim granama djelatnosti – rekao je Senčar.

Istaknuo je kako su sindikati upozoravali na brojne probleme, između ostalog i na PDV, koji je, prema njihovom mišljenju, jedan od najvećih krivaca što plaće ne mogu biti veće.

-Trebate znati da velika količina novaca odlazi preko granice, jer ljudi kupuju u zemljama u kojima su niži porezi. Prosječne plaće u privatnom i javnom sektoru bile su negdje otprilike na istoj razini, ali pod pritiskom za nas poslodavce. No sada zbog povećanja koje je stiglo za zaposlenike u javnom sektoru, smatram da će biti nemoguće to pratiti i u privatnom sektoru – kazao je Senčar dodajući da za Međimursku županiju postoje izračuni po kojoj prosječna plaća iznosi 1190 eura.

-Iskreno, ne znam koliko je to točno, ali mogu potvrditi da 50 posto poslodavaca jako teško to može pratiti – zaključio je Senčar.

Dopredsjednik GSV-a ispred HUP-a je i zamjenik župana Josip Grivec od kojeg su novinari tražili objašnjenje vezano uz agencije koje uvoze radnike te ih iznajmljuju poslodavcima za izvjesne svote, a zanimalo ih je o kojim je iznosima riječ kod unajmljivanja radnika.

-Mi o tome nemamo podataka, ali bi institucije o tome trebale voditi brigu, kako bi to bilo što kvalitetnije i u obostranom interesu, interesu radnika, ali i poslodavaca. I nisko ne bi trebao na tome zarađivati, jedino ako se to događa na uvozu radne snage.. Mogu reći da je u javnosti percepcija takva da smo mi to krivi. Znamo reći da je u otprilike 20 slučaja poslodavac zaposlio stranog radnika, a negdje u 80 posto zaposlila ga je agencija. Agencija je dužna njega zbrinuti u stanovanju, a ako je negdje poslodavac kriv, onda treba istaknuti koji, a ne poslodavci u globalu. Šira masa ljudi misli da im mi ne nalazimo dovoljno dobre smještaje, a to nije točno jer za to mora brinuti agencija koja zapošljava te ljude i nudi ih poslodavcima Republike Hrvatske – istaknuo je Grivec.

Rekao je i da Međimurska županija ima inicijativu vezanu uz što kvalitetniju integraciju stranih radnika u sustav i društvo, ali da se svakako mora donijeti nacionalna strategija.

-Naravno, želimo da očuvaju svoje neke posebnosti, ali isto tako bi se trebalo integrirati u većinsko stanovništvo, prihvatiti naš način života i mi u Međimurju imamo iskustva s tim, neću reći baš dobra, i s drugim ljudima koji tu žive. Bez nacionalne strategije je stvarno teško i to je široki skup svih ustanova koje su nadležne za to. Treba se sve uključiti, od Centra za socijalnu skrb, policije, sudstva itd., a naravno da su važni edukacija, obrazovanje, učenje hrvatskog jezika i upoznavanje s našom kulturom – naglasio je Grivec.

Kada govorimo o stranoj radnoj snazi, mi znamo da su to drugačiji mentaliteti, drugačije kulture, drugačije religije i ne treba se toga bojati, nadovezao se Senčar.

-Postavlja se uvijek pitanje kakav razvoj Hrvatska želi, odnosno kakav razvoj mi u Međimurju želimo. Je li to pohlepan razvoj, a ja kao i poslodavac to mogu reći, ili je to razvoj za užitak življenja na nekom prostoru? Ja ne vidim ni jedan problem da nas je malo i da nas malo radi, da nas malo po javnoj upravi radi i da smanjimo taj aparat, ali da lijepo živimo. Mi upravo imamo situaciju da sve više imamo pojava u Hrvatskoj gdje strani gospodar investira u Hrvatskoj sa stranom radnom snagom. Što imamo i ja i vi, bilo tko s tim, što imamo mi od toga? Ništa. Mislim da bi neko trebao kreirati što i kako mi Hrvati, odnosno svi državljani Republike Hrvatske želimo, kako ubuduće živjeti na našim prostorima – zaključio je Senčar.

a.kučić/sjever.hr
22.02.2024.

Input your search keywords and press Enter.