Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovih je dana objavio publikaciju Ponašajne ovisnosti, izdanu u okviru Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD).
ESPAD je međunarodno istraživanje koje se svake četiri godine provodi među učenicima u dobi od 15 do 16 godina u 30-ak europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Cilj je prikupljanje standardiziranih i međunarodno usporedivih podataka o pušenju cigareta, pijenju alkohola, uporabi psihoaktivnih droga te drugim rizičnim ponašanjima među učenicima kako bi se unaprijedile spoznaje o korištenju sredstava ovisnosti među adolescentima, što uključuje i utvrđivanje i praćenje čimbenika koji utječu na njihov odabir korištenja sredstava ovisnosti. Krajnji cilj je pružiti čvrstu osnovu za pomoć pri kreiranju javnih politika, posebno onih usmjerenih mladima.
Posljednji, sedmi val istraživanja proveden je 2019. godine, a uključivao je prikupljanje podataka o drugim potencijalno rizičnim ponašanjima kod mladih. Upitnik se sastojao od 24 obvezne varijable kojima se istražuje korištenje društvenih mreža, vrijeme koje mladi provode u online prostoru, igranju igrica te o kockanju i klađenju u tradicionalnom i online okruženju.
Valja napomenuti da se podaci odnose na razdoblje prije COVID-a. Samo razdoblje pandemije je intenzivnije uključilo internet u naše živote za obavljanje elementarnih životnih potreba, a u kojoj mjeri je COVID utjecao na korištenje interneta, moći će se usporediti s podacima iz novog vala ESPAD istraživanja koje će biti provedeno 2024. godine.
Internet i društvene mreže
Rezultati istraživanja govore da je internet u značajnoj mjeri zastupljen kao oblik provođenja vremena. Gotovo svi učenici svakodnevno su prisutni u online okruženju. Prema podacima, 92,6% učenika svakodnevno provodi vrijeme na internetu, 5,1% učenika to čini minimalno jednom tjedno, a 0,9% ispitanika izjavilo je da nikada ne provodi vrijeme na internetu.
Nadalje, što se tiče vremena utrošenog za komunikaciju s prijateljima online kanalima putem društvenih mreža, zabrinjava podatak da više od dva sata dnevno radnim danom u online komunikaciji provede 71,1% učenika, od toga 80,5% djevojaka i 62,3% mladića. Podaci za vikend još su učestaliji: vikendom 70,7% mladića i 88% djevojaka u online komunikaciji provede više od dva sata. Društvene mreže tijekom vikenda više od šest sati dnevno koristi čak 27,7% mladih ispitanika.
Učenike se također pitalo da procijene provode li previše vremena na društvenim mrežama i većina onih, koji provode dva ili više sati na društvenih mrežama, slaže se s navedenom tvrdnjom.
Loše raspoloženje kao posljedica nedostupnosti društvenih mreža predstavlja jedan od pokazatelja štetnog utjecaja ili ovisnosti o njima. Prema podacima, 33,5% učenika navodi da se jako ili djelomično slaže s tvrdnjom da se loše osjećaju bez društvenih mreža. Djelomično i jako neslaganje, odnosno doživljaj da neprovođenje vremena na društvenim mrežama ne utječe na njihovo raspoloženje, navodi 35,8% učenika.
Igranje igrica
U ESPAD istraživanju učenike se pitalo koliko su vremena proveli u igranju videoigara radnim danom i vikendom u posljednjih 30 dana. Više od polovice (56,8%) 16-godišnjaka radnim danom ne igra igrice ili to čini rjeđe od pola sata dnevno, dok djevojke u većoj mjeri ne provode svoje slobodno vrijeme na taj način (78,4%) u odnosu na mladiće (36,6%). Učenici videoigre više igraju vikendom, pa više od sat vremena u igranju igrica provede 53,4% ispitanika.
Većina učenika koji u igranju igrica provedu 2 i više sati dnevno slažu se da na to provode previše vremena, no zabrinjava podatak da gotovo 24% učenika, koji u igranju videoigara provedu šest i više sati dnevno, ne smatra da je to previše vremena. Pritom oko 16% učenika potvrđuje tvrdnju da se loše osjećaju kada nisu u mogućnosti igrati igrice. Iz odgovora učenika o roditeljskom prigovaranju proizlazi da roditelji problem igranja igrica doživljavaju značajnijim u odnosu na problem pretjeranog korištenja društvenih mreža.
Igranje igara na sreću
Bez obzira na brojne zakonske odredbe, mladi se i dalje uspijevaju uključiti u igre na sreću (kockanje), posebice kada je riječ o sportskom klađenju kod mladića. Istraživanje je pokazalo da 82,8% učenika nije kockalo za novac u posljednjih 12 mjeseci, od čega je, očekivano, više djevojaka (95,4%) u odnosu na mladiće (70,9%).
Usporedbom različitih igara na sreću među onima koji su u posljednjih 12 mjeseci igrali neku od igara, najviše ih se kladilo (80,9%), od toga, očekivano, više mladića. Slijede svi oblici lutrijskih igara s udjelom od 39,9% učenika, kartaške igre s udjelom učenika od 27,3 % te igre na automatima (26,7 %).
Što se tiče učestalosti igranja različitih igara na sreću, najizraženija je učestalost od jednom mjesečno ili manje, osim za kategoriju klađenja. Tako 30,5% mladića izjavljuje da se kladi jednom mjesečno ili manje, 30,5% 2-4 puta na mjesec, a čak 24% njih to čini 2-4 puta tjedno.
Značajan rizik za razvoj ovisnosti podrazumijeva ponašanje kada osoba sve više novca ulaže kako bi povratila izgubljeni novac. Prema izjavama učenika koji su u posljednjih 12 mjeseci kockali, 23% ili njih 107 je navelo da su osjećali potrebu za ulaganjem sve više i više novca dok su kockali, a 15,5% učenika (72 učenika) je lagalo svojim bližnjima ili okolini o aktivnostima kockanja, stoji u publikaciji HZJZ-a.
foto: ilustracija/pixabay
sjever.hr/mlpetrinjak
09.11.2023.
