Od 1. siječnja Hrvatska postaje dio schengenskog prostora i hrvatska policija se operativno i simbolički priprema za taj povijesni dan.
Naime, kako piše Jutarnji list, minutu iza ponoći 1. siječnja Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade i njegova slovenska kolegica Sonja Ajanović Havnik nazdraviti će na graničnom prijelazu Bregana ulasku Hrvatske u Schengen.
U ponoć će svoju zadnju smjenu odraditi slovenski i hrvatski granični policajci na prijelazu Bregana – Obrežje. Na tada bivšem graničnom prijelazu na Novu godinu premijer Andrej Plenković dočekat će i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen koja će stići na granični prijelaz sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar. Nazdravit će i dati izjave medijima, a potom krenuti put Banskih dvora.
S prvim danom nove 2023. godine novi raspored dobit će i 1034 policijska službenika koji su dosad radili na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, a njihova rješenja već se ispisuju i svi će ih dobiti do kraja tjedna. Na nekim najvećim prijelazima, poput onih na Bregani, Maclju, na Goričanu, fizički će ostati kućice, ali će se podići i fiksirati rampe. Na nekim manjim prijelazima, kao što je tzv. mala Bregana, uklonit će se i infrastruktura, uskoro i žilet-žica, ali to ne znači da policija i dalje neće provoditi nadzor granice. Naime, policija će to raditi kroz tzv. kompenzacijske mjere, gdje će policija na punktovima moći zaustavljati i kontrolirati putnike i vozila, kao što to primjerice rade i austrijska, njemačka i druge policije zemalja tzv. schengenskog prostora, piše Jutarnji list.
Hrvatsku policiju u 2023. godini, osim nadzora granice, čekaju još dva važna schengenska izazova, a to su uvođenje ETIAS i exit/entry sustava koji su vezani uz provedbu schengenskih zakonika i pravila pa je MUP već predvidio nabavu opreme za te sustave u iznosu od 81,3 milijuna kuna, no zasad nije planirano proširenje graničnih prijelaza prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je što znači implementacija tih sustava.
– To su sustavi koji se uvode na razini Europske unije. Razlog za njihovo uvođenje je prije svega sigurnosni kako bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij schengenskih zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi interne granične kontrole. Entry-exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom. Dakle, netko koga se na granici, a u dobi je od 18 do 70 godina, ‘provuče‘ kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana u 180 dana, koliko mu vrijedi schengenska viza – rekao je Božinović, a prenosi Jutarnji list.
Kad se 1. siječnja na graničnim prijelazima na Bregani, Maclju i nizu drugih dignu rampe, vozači će morati malo usporiti i nastavit će vožnju.
www.sjever.hr / www.jutarnji.hr
28.12.2022.
