Now Reading:
Proračun Krapinsko-zagorske županije za 2023. iznosi 202,3 milijuna eura; Župan Kolar: Jako sam radostan kad sam danas čuo koliko je HDZ nahvalio proračun, da je realan i ostvariv!
Full Article 6 minutes read

Proračun Krapinsko-zagorske županije za 2023. iznosi 202,3 milijuna eura; Župan Kolar: Jako sam radostan kad sam danas čuo koliko je HDZ nahvalio proračun, da je realan i ostvariv!

Krapinsko-zagorska županija u petak, 16. prosinca, donijela je Proračun za 2023. godinu s većinom glasova u iznosu od 202.267.449,59 eura što je za 26 % više u odnosu na 2022. godinu. Prijedlog proračuna obuhvaća prihode i primitke te rashode i izdatke Županije i njezinih proračunskih korisnika. Proračun Županije za 2023. g. (bez sredstava proračunskih korisnika) predlaže se u iznosu 47.479.809,82 eura što je za 33 % više u odnosu na 2022. godinu.

Kako je rekao krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, do povećanja je došlo zbog kapitalnih projekata koji se provode na području Krapinsko-zagorske županije. Tijekom sljedeće godine završiti će se Centar kompetentnosti i izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku za što će, samo za građevinski dio, biti uloženo 72 milijuna kuna.

-Tu je i Područna škola Putkovec, Laz Bistrički, energetska obnova i konstruktivna obnova od potresa Mihovljan, Peršaves i Hrašćina. Tu su još projekti koji su vezani za poligon Srednje škole u Konjščini i kupovanje kamiona za nastavu provedbe kurikuluma za šofere, a tu je i jedan veći zahvat u Osnovnoj Školi Tuhelj. To su sve investicije koje su vezane uz Fond solidarnosti i EU sredstva, ali u svima njima moramo i mi osigurati vlastita sredstva – kazao je župan.

Ove godine će se kupiti zemljište u Krapinskim Toplicama za novu lokaciju Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, za što je dobiveno 2.260.000 kuna na natječaju Fonda za regionalni razvoj i europske fondove, a 10 posto osigurava Županija. Skoro isti iznos predviđen je za projektnu dokumentaciju za novu zgradu hitne medicinske pomoći u Krapini, također osigurava Županija.

Povećan je proračun za 55 milijuna kuna za vraćanje prometnica u prvobitno stanje vezano za potres. 21 milijun od toga ide na županijske ceste dok 24 milijuna za sanaciju klizišta i propusta na cestama općina i gradova, a 6 milijuna eura prenosimo u sljedeću godinu kao sredstva koja idu posebno za obnovu od potresa. Naime, mi ove godine, nažalost, ta sredstva nismo trošili za nadoknadu 20 posto za obnovu privatnih kuća, jer, nažalost, obnove nije bilo – rekao je Kolar dodavši kako su jučer dobili prvi takav zahtjev, gdje je stranka sama krenula u obnovu i završni iznos sredstava je 597.000 kuna i Županija mora osigirati 20% sredstava.

Prema riječima župana, 16 milijuna kuna će biti uloženo u tri škole, a planiraju se ulaganja i u neke druge škole.

-Kao što sam najavio da ćemo se prijaviti na natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za Osnovnu školu u Mariji Bistrici, za dom u Bedekovčini kao i za ŠUDIGO, tako da će i tu biti oko 30 milijuna investicija u energetsku obnovu u same škole. Tu je još i OŠ Krapinske Toplice gdje se ide preko Fonda solidarnosti, a planira se obnoviti fasada i sama kotlovnica u iznosu od 56 milijuna kuna. Prijavili smo se na natječaj Ministarstva turizma za izgradnju infrastrukture za Specijalnu bolnicu Stubičke Toplice u vrijednosti od 130 milijuna kuna – istaknuo je župan.

Vijećnici iz redova HDZ-a bili su suzdržani kod glasanja za Proračun, a predsjednik županijske organizacije HDZ-a Zoran Gregurović izjavio je kako je Proračun takav kakav je, u okvirima onoga što je moguće napraviti.

-Sigurno, da nema raznih projekata koji su stigli iz EU fondova ili od Vlade Republike Hrvatske ili ministarstava, bilo bi vrlo malo samih investicija i projekata i vrlo malo bi se toga moglo napraviti. Ono što smo mi predložili, budući da postoji puno kojekakvih davanja za razne marketinške usluge, udruge i za niz drugih stvari koje možda nisu najnužnije za život naše lokalne zajednice, a vidjeli smo da se pokazala dobra volja da se svugdje možda malo uzelo, a što sigurno ne bi utjecalo na te stavke, te se tu pomoglo sufinanciranje roditeljima za boravak djece u dječjim vrtićima. S obzirom na to da znamo da rastu troškovi energenata, prehrane i svega ostalog. Sigurno će tu morati doći u svim sredinama do korekcije i tih cijena da se na taj način barem roditeljima simbolično pomogne, kao što to radi i niz drugih županija – rekao je Gregurović.

Župan je odgovorio kako predsjednik ŽO HDZ KZŽ Gregurović ima pravo pravo na svoje mišljenje i kako je njemu neprihvatljivo da bi se u proračunu trebala smanjiti sredstva za participativni proračun namijenjen djeci i mladima te izdvajanja za civilno društvo.

-Da nemamo ovako velike investicije i da nisu toliko rasle cijene radova, te da nema tolike razlike između dobivene cijene na javnim natječajima i one koju su projektanti predviđali troškovnikom, možda bi mi i imali novac za mjeru da se pomogne roditeljima. No, morate znati da nam je samo sufinanciranje učeničkog prijevoza poskupilo za 20 posto, odlukom Vlade, a cijene energenata su poskupile za 500 posto. U svakom slučaju ja sam jako radostan kad sam danas čuo koliko je HDZ nahvalio proračun, da je realan i ostvariv, bez onoga socijalno osjetljiv i da ima puno investicije, jer to se podrazumijeva samo po sebi. Nisu bili protiv, a onaj tko nije protiv onda je za, naravno ako smije, ako ne onda je suzdržan – zaključio je župan Kolar.

Jedna od točaka dnevnog reda bila je i odluka o preuzimanju financiranja zatvaranja odlagališta otpada u Koprivničkom Ivancu uz obvezu održavanja i nadzora nakon zatvaranja odlagališta za period od 30 godina nakon zatvaranja u visini od 867.903,64 eura. Odlagalište Piškornica inače je u zajedničkom vlasništvu Koprivničko-križevačke , Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije te Općine Koprivnički Ivanec.

Zbog nezapamćenih šteta uzrokovanih tučom koje je pogodila šire zagorsko područje u 2022. godini donesen je Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za iduću kalendarsku godinu. Ovim će planom Županija snažnije surađivati s gradovima i općinama, stručnjacima kao i poljoprivrednicima kako bi se prevenirale eventualne štete na usjevima i gospodarskim subjektima s obzirom da je u proteklih 20 godina Krapinsko-zagorska županija bila najviše zahvaćena prirodnim nepogodama kao što olujna nevremena, odroni, prevrtanja zemljišta, tuče, poplave, mraz, a i dva snažna potresa.

msopek/sjever.hr 16.12.2022.

Input your search keywords and press Enter.