U Podstrani je, pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, u srijedu održan sastanak sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Teme sastanka bile su reforma zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava obrazovanja, financijska perspektiva 2021.-2027. te izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom.
U uvodnom govoru, premijer Plenković je podsjetio da počinje sedma godina suradnje Vlada se županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, ocijenivši da su ovakvi susreti izrazito pridonijeli povjerenju i dinamici suradnje te na određeni način stvorili okvir koji će dugo ostati model višerazinskoga upravljanja Hrvatskom. Dodao je kako je to partnerstvo utemeljeno na četiri načela, a to su kontinuirani, stalni i strukturirani dijalog, funkcionalna decentralizacija, fiskalna decentralizacija, te potpora u realizaciji projekata.
Uz političku stabilnost koju je ocijenio ključnom, premijer je kao najvažnije temelje Vladine politike već sedmu godinu zaredom istaknuo ravnomjerni regionalni razvoj, društvenu koheziju i smanjivanje nejednakosti u hrvatskom društvu. Kazao je da ta činjenica pridonosi ostvarenju velikih zajedničkih projekata.
Pritom je izdvojio realizaciju strateškog projekta Pelješkoga mosta, koji je izgrađen za dobrobit Hrvatske te istaknuo da je to bio najsuverenističkiji potez povezivanja hrvatskog teritorija i vidljivi simbol sedam godina članstva u Europskoj uniji.
Premijer je podsjetio da Hrvatsku čeka i konačna odluka o ulasku u Schengenski prostor, što je ocijenio važnim za turističku zemlju poput Hrvatske jer se time ostvaruje potpuna sloboda kretanja. Spomenuo je i ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023., istaknuvši da će uvođenjem eura Hrvatska biti znatno zaštićenija od rizika globalnih kriza. Naglasio je da ovdje riječ o realizaciji generacijski strateških postignuća.
Naglasio je premijer kako su podigli i stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku sa 61% na 70% prosjeka EU-a. Osvrnuvši se na turističku sezonu ocijenio je istu kao odličnu i rekao da smo ostvarili 37% više dolazaka, odnosno 24% više noćenja u odnosu na prošlu godinu. Kazao je i da je Strategija hrvatskog turizma ponovno u fokus stavila održivost hrvatskog turizma u idućim godinama.
Premijer je posebno istaknuo rusku agresiju na Ukrajinu, što za posljedicu ima energetsku i prehrambenu krizu, te inflatorne pritiske te pojasnio kako je Vlada i za to našla lijek te spomenuo interventne pakete mjera pomoći građanima i gospodarstvu, ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna.
U kontekstu rasta cijena energenata, premijer je podsjetio da je Vlada fiksirala cijenu električne energije na 62 eura/MWh za županije, gradove i općine te njihove ustanove i trgovačka komunalna društva. Napomenuo je da je time spriječeno poskupljenje vode, troškova odvodnje i usluga u dječjim vrtićima, te je smanjen udar na proračune općina, gradova i županija kada je u pitanju financiranje bolnica, škola, fakulteta, nevladinih udruga, i svih drugih subjekata koji su bili pokriveni mjerama Vlade.
Podsjetio je i da je prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru usvojen proračun za 2023. te je prihvaćeno 10 amandmana na prijedlog proračuna, vrijednih gotovo 10 milijuna eura.
Istaknuo je i dijalog sa sindikatima, kazavši da je u dogovoru s njima podignuta osnovica za državne i javne službenike za 6 posto, a u 2023. godini ide za još dva posto. Spomenuo je i rast iznosa božićnice, regresa, te dara za dijete.
Premijer je naglasio da će Vlada i dalje raditi na prioritetima ovih sastanaka, a to je posvećivanje pozornosti ravnomjernom regionalnom razvoju. Kazao je da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokazao izrazito učinkovit za bolji razvoj istoka Hrvatske, koji je bio objektivno u najnepovoljnijem položaju u nizu godina. Po istom modelu rađen je i Projektu Sjever, posebna pozornost posvećena je projektu vezanom uz Dalmatinsku zagoru, zatim Liku, Gorski kotar i Banovinu.
Isto tako, podsjetio je da se radi na dovršetku ceste do Bjelovara, Virovitice, od Križevaca prema Koprivnici, od Požege prema autocesti, te Vinkovaca i Vukovara prema autocesti, a također i ulaganja u prometnu infrastrukturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje će se riješiti veliki prometni čepovi koji nastaju od Splita prema Omišu tijekom turističke sezone.
Istaknuo je premijer i kako je temelj Vladine politike i demografija i kako je to strateško pitanje hrvatskog naroda i opstanka.
Naveo je dosadašnje mjere koje su se dosad poduzele, poput obiteljske politike, različitih rodiljnih i drugih naknada i rasterećenja, svega što stavlja u fokus mogućnost za mlade obitelji da imaju više djece, no upozorio da će se morati raditi na svim razinama kako bi se to izmijenilo.
U novom proračunu i izmjenama Zakona o obrazovanju Vlada je donijela izrazito bitnu mjeru.
– Odlučili smo spriječiti da više ijedno dijete u bilo kojoj hrvatskoj osnovnoj školi bude gladno. Od sad će sva djeca dobiti bar jedan besplatan obrok – rekao je Plenković.
Za mjeru je predviđeno 544 milijuna kuna u državnom proračunu, a premijer je kazao kako je to naizgled mnogo, ali je u smislu za očuvanje kohezije u hrvatskom društvu itekako važan iskorak. Dodao je da će Vlada nastaviti raditi na uvođenju jednosmjenske nastave i ulagati u osnovne i srednje škole, kao i predškolske institucije, gdje je bitno partnerstvo i zaokruživanje financijskih konstrukcija kako bi se bolji uvjeti realizirali.
Po završetku sastanka predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručili su 62 ugovora iz Programa Zaželi.
www.sjever.hr / www.hrvzz.hr
08.12.2022.
