U utorak je u Svetom Martinu na Muri održana 4. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Sjednica je organizirana kao dio aktivnosti projekta „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“ kojeg Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske provodi od ožujka 2019. godine, a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Sjednici su uz predstavnike jedinica lokalnih samouprava prisustvovali i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, ravnatelj Ureda za ljuska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, predstavnik Roma iz Međimurja Matjaš Oršuš, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec te županijska pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić Mikulić.
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević istaknuo je kako je riječ o vrlo složenoj problematici koja se dugi niz godina gomilala, a rekao je i kako su svi sudionici na sjednici naglašavali važnost obrazovanja, kao i problem neodgovarajuće infrastrukture u romskim naseljima u kojima živi preko 90 posto pripadnika romske zajednice.
-Sudionici su naglasili i potrebu ulaganja u vrtiće, obrazovanje i potporu i podršku mladim romskim obiteljima koji se nastoje izdvojiti i živjeti izvan romskih naselja – dodao je Milošević.
Pojasnio je kako je u planu ulaganje u ove programe od oko 70 milijuna kuna, a sredstva bi se trebala osigurati putem EU fondova.
-I Nacionalni plan je kao jedan od prioriteta prepoznao borbu protiv diskriminacije, protiv siromaštva, unapređenje i zapošljavanje i ulaganje u obrazovanje – zaključio je Milošević.
Ravnatelj Alen Tahiri naglasio je kako je potrebno unaprijediti cjelokupnu politiku prema romskoj nacionalnoj manjini. Pojasnio je kako na temelju istraživanja 2017. godine tek svako treće romsko dijete pohađa vrtić i tek svako treće pohađa srednju školu.
-To je problem, posebice u Međimurskoj županiji, no ono što Vlada kao izvršna vlast može napraviti i što radi je osigurati financijska sredstva za jedinice lokalne i područne samouprave. Za mjere Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje 2021.-2027. godine iz Europskog socijalnog fonda osigurali smo dodatnih 78 milijuna kuna, od kojih će 55 biti na raspolaganju i jedinicama lokalne i područne samouprave – rekao je Tahiri pritom misleći na mjere koje provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Ostala resorna ministarstva kao na primjer Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kaže Tahiri, vodi računa o tome da svoj djeci, ne samo romskoj, osigura pravo na školovanje u predškolskim ustanovama.
-Kada je u pitanju romska nacionalna manjina, u Međimurskoj županiji je, u odnosu na druge županije, problem nepoznavanje hrvatskog jezika. Moramo raditi što više na učenju hrvatskog jezika, kako bi najmlađi sugrađani, kao i drugi njihovi vršnjaci, mogli na vrijeme krenuti u osnovnu školu i pohađati nastavu – poručio je Tahiri i dodao kako se uz obrazovanje, svi zajedno moramo potruditi poboljšati egzistenciju svih hrvatskih građana, pa tako i Roma.
Pročelnica Odrčić Mikulić rekla je kako donošenje novog Nacionalnog plana zadaje cilj da se u narednom razdoblju ostvare vidljiviji pomaci.
-Zaista bi bilo nezahvalno reći da se u posljednjih sedam godina nije učinilo ništa, učinjeno je mnogo, međutim to su pomaci koje možete vidjeti ako ste direktno uključeni, na primjer u sustav obrazovanja. Ako pratite generaciju učenika, 20 posto učenika koji su upisali prvi razred osnovne škole nije završilo srednju školu što je prema ukupnom broju učenika još relativno mali broj – rekla je Odrčić Mikulić.
Što se tiče međuresorne suradnje, smatra Odrčić Mikulić, ona postoji na lokalnoj razini, no ono što nedostaje je usklađivanje nacionalnih politika s onim što lokalne i regionalne razine mogu s obzirom na proračunske i ljudske kapacitete.
-Život u jednoj zatvorenoj zajednici u kojoj vladaju drugačije kulture i gdje se razvija subkultura koja njeguje društveno neprihvatljivo ponašanje ne može doprinijeti boljitku i razvoju. Slažem se da kao privremenu mjeru treba osigurati dostojne uvjete života u romskim naseljima, ali to nije trajno rješenje. Krajnji cilj svih ovih napora, sastanaka, mjera i strategija bi trebao biti da mi ne moramo pričati o izoliranim naseljima i zajednicama koje žive u uvjetima koji neprimjerenima 21. stoljeću. – zaključila je.
Predstavnik Roma iz Međimurja Matjaš Oršuš smatra da je najčešći problem sporo rješavanje pitanja romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji.
-Mi smo na ovim prostorima već mnogo godina, o problemima govorimo stalno, u romska naselja se ne ulaže apsolutno ništa i mislim da to nije dobro. Ne podržavam problematične ljude u romskoj zajednici, no takvih ima i u većinom narodu. Nažalost, i mediji nas više prate s crnom kronikom nego pozitivnim stvarima – poručio je Oršuš.
Osvrnuo se i na trenutnu situaciju u Paragu objasnivši kako su mještani razgovarali sa sukobljenim pojedincima zahvaljujući čemu se situacija smirila.
-Ne možemo mi 24 sata biti tu. Takve će stvari možda i dalje događati, premda ja to ne bih volio. Ja sam uvijek govorio da u Paragu nema toliko problema, ali taj nas je slučaj baš uznemirio – rekao je Oršuš.
tklopotan / www.sjever.hr
12.10.2021.
