Ipak se ne ide u izmjene zakona po pitanju dozvoljene koncentracije alkohola u organizmu i dopuštene tolerancije vezane za ograničenje brzine kretanja u prometu od deset posto, potvrdio je Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, prenosi 24sata.
Radi se o prijedlozima u sklopu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine koje u ovom trenu, kako Mataija kaže, nije moguće ostvariti.
S druge strane, ide se u druge izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi regulirali kategoriju prijevoznih sredstava koja trenutno nisu regulirana u zakonu, a to su romobili i druge naprave na električni pogon.
-Prema našem prijedlogu za sada oni neće smjeti na kolnik. Dakle, njih ćemo smjestiti na biciklističke staze, odnosno trake, a tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati po nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će morati itekako voditi računa o pješacima i neće se smjeti na tim mjestima kretati brže od pješačkog hoda – objasnio je Mataija.
– Mi smo ih stavili u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava. U tu kategoriju će spasti sva takva vozila, segwayi, monocikli… – dodao je.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da se radi o prvoj fazi političkog spina. U javnost su pustili određenu količinu informacija kako bi vidjeli reakcije, kaže. Smatra da treba razbiti opasne fame, poput tvrdnje da ukidanje odredbe o 0,5 promila alkohola loše utječe na turizam.
– Mislim da treba naći jednu međumjeru, jer je netočno kazati, ili pogrešno, da 0,5 promila utječe na koncentraciju. Koncentracija tu uopće nije bitna. Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog promjene obrasca ponašanja, a 0,5 već jako utječe na promjenu obrasca ponašanja, i promjena obrasca ponašanja se događa negdje iznad 0,2. Već s 0,3 promila alkohola je drukčiji obrazac ponašanja, vozači se zalijeću kroz crveno, brzo voze, ne poštuju druge – rekao je Marušić.
– Brzina je veliki problem. Statistika pokazuje da su u 50 posto teških prometnih nesreća – dakle, nesreća u kojima se gine – ljudi poginuli zbog brzine, rekao je Mataija, na što je Juraj Šebalj rekao kako se u potpunosti slaže te da ne reklamira brzinu. Mataija je spomenuo i upotrebu mobitela, za koji je rekao da postaje veći problem čak i od alkohola.
www.sjever.hr/24sata
8.4.2021.
