Tjelesna aktivnost sastavni je dio života. Ljudsko tijelo stvoreno je za pokret, a mi ga danas sve manje „koristimo“.
Unatoč povećanju svijesti o nizu pozitivnih učinaka na zdravlje koje nam pruža tjelesna aktivnost, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno. Slobodno vrijeme se, u većini slučajeva, provodi pasivno, sjedeći pred televizorom, računalom ili u kafiću.
Zabrinjavajuće je što su djeca u Hrvatskoj sve više tjelesno neaktivna. Tjelesni odgoj u školama nedovoljno je zastupljen i nužne su sustavne promjene u školskom programu u smislu povećanja satnice, ali i načina provođenja tjelesnog odgoja.
Tjelesnu aktivnost provodimo kroz svakodnevicu kada šećemo, okopavamo vrt, pospremamo kuću, izvodimo psa u šetnju. Drugi oblici tjelesne aktivnosti su sportska i rekreativna aktivnost koju možemo provoditi individualno ili organizirano, na rekreativnoj ili natjecateljskoj razini.
Često na pomisao provođenja tjelovježbe negodujemo i teško se odlučujemo započeti, a još teže ostajemo dosljedni i redoviti. Tjelesno vježbanje podrazumijeva redovitost izvođenja vježbanja prema unaprijed definiranom planu i programu koji ima postavljen cilj koji uvjetuje intenzitet, oblik, učestalost i trajanje vježbanja.
Koji su rizici tjelesne neaktivnosti i sjedilačkog načina života?
Nedovoljna tjelesna aktivnost (hipokinezija) postala jedna od tri vodeća uzročnika bolesti, invaliditeta i smrtnosti, pored neodgovarajuće prehrane i pušenja.
Tjelesna neaktivnost povećava rizik obolijevanja od srčanih bolesti, malignih bolesti, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa , a to su vodeći uzroci smrtnosti odraslih ljudi u razvijenim zemljama. Također, izrazito loše djeluje i na psihičko zdravlje. Pogoduje bržem fiziološkom starenju organizma, smanjuje radnu sposobnost i energiju te doprinosi neželjenom izgledu tijela.
Koje su dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti?
Redovita tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti, odgađa ili usporava nastanak osteoporoze, smanjuje pojavu nekih oblika zloćudnih bolesti, smanjuje nastanak dijabetesa tipa II, pomaže u održavanju poželjne tjelesne težine i dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela, djeluje na izlučivanje toksina iz organizma, ima pozitivan utjecaj na depresiju, smanjuje negativne učinke stresa, poboljšava koncentraciju i kvalitetu spavanja.
Iako zdravlje nije genetski uvjetovano, a sklonost određenim bolestima je nasljedna, promjenom životnih navika u velikoj mjeri možemo utjecati na svoje zdravlje.
Svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta, u trajanju od najmanje pola sata, provedena odjednom ili u više manjih segmenata, najbolji je, najjednostavniji i najjeftiniji lijek.
Anica Sitar, prof.kineziologije
www.sjever.hr 31.01.2021.
