Faza II Aglomeracije Zabok dio je projekta „Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar“, i u njoj je predviđena izgradnja ukupno 26,03 km gravitacijske i tlačne kanalizacije, 7 crpnih stanica i 3 preljevne građevine. Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina, gradove Zabok, Oroslavje i Donja Stubica te općine Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica i Stubičke Toplice.
Projektom će se unaprijediti sustav odvodnje na području aglomeracija Zabok i Zlatar, izgradnjom sustava odvodnje duljine 171,8 km, izgradnjom dvaju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, Oroslavje i Zlatar Bistrica, te postrojenja za solarno sušenje mulja te rekonstrukcijom glavnog kolektora G. Stubica-Oroslavje. Izgradnjom postrojenja za pročišćavanje te postrojenja za solarno sušenje mulja pročistit će se sve prikupljene otpadne vode sustava javne odvodnje i prikupljeni sadržaj iz sabirnih jama s cjelokupnog područja aglomeracija Zabok i Zlatar.
Početak radova iskoristili su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te gradonačelnici Oroslavja, Donje Stubice i Zaboka da vide kakva je situacija na terenu. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, govoreći o značaju investicije, naglasio je da je prikupljanje i odvodnja otpadnih voda izrazito bitna i za zdravlje ljudi ali i za čuvanje i zaštitu okoliša. Također, i za brendiranje Hrvatskog zagorja kao turističke destinacije.
-Naravno da jedna takva investicija od 598 milijuna kuna sa PDV-om je od ogromnog značaja za gospodarstvo jer ovdje vidimo da na temelju javnog natječaja rade i domaći izvođači što je naravno za nas najbolja moguća varijanta. No, to isključivo ovisi o najboljoj financijskoj ponudi – pojasnio je Kolar podsjećajući da se na ovaj projekt dugo čekalo još od 2016. kada je u Vladi održan sastanak povjerenstva kojeg je tada vodio bivši potpredsjednik Vlade Božo Petrov.
-Već onda je Vlada donijela odluku da je ovaj projekat od posebnog interesa s obzirom na njegovu veličinu. Bez ovakvih velikih investicija koje se financiraju iz EU fondova naravno da se mi dugi niz godina ne bi mogli postaviti na ovakve projekte. Dakle, ako se netko zapita je li dobro da je Hrvatska ušla u Europsku uniju i imamo li benefit od toga, ovo je jedan najklasičniji primjer da imamo – kazao je župan. Dodao je da nakon ovog slijedi III. i IV. faza, a slijedi i Aglomeracija grada Krapine. Pripremaju se aglomeracije Krapinskih Toplica te Pregrade koje su zasebne, a slijede i one manje poput grada Klanjca.
-To je jedan proces koji će trajati do kraja i druge financijske omotnice. Tempo odvijanja radova na projektima aglomeracije je definiran do 2025. godine – riječi su Kolara.
Direktor Zagorskog vodovoda, Mario Mihovilić, naglasio je ako se u stranu stavi cestogradnja, da je Aglomeracija najveća investicija na području Krapinsko-zagorske županije.
-Mi smo projekt Aglomeracije Zabok i Zlatar započeli prošle godine u veljači. Imamo nekoliko faza gradnje, a prva je završena prije otprilike tjedan dana. Sada se nastavljaju radovi kroz drugu fazu a to je Aglomeracija Zabok gdje se radi o nekih 26 kilometara baš kolektora. Pred donošenjem smo odluka za odabir izvođača radova za preostale dvije etape tako da se nadamo da ćemo do ljeta uspjeti graditi i ostatak do 170 kilometara mreže. Paralelno sa mrežom rade se i pripreme za kućne priključke koji se neće trebati plaćati. Biti će samo troškovi spajanja. U visokoj fazi je priprema natječajne dokumentacije za izgradnju uređaja u Oroslavju i Zlatar Bistrici tako da bi se cijeli projekt trebao zaokružiti i do 2022. dovršiti – pojasnio je Mihovilić.
I više nego zadovoljan velikom investicijom je gradonačelnik Oroslavja Emil Gredičak:
-Dočekali smo i taj dan. Dočekali smo događaj koji po meni nema alternative to je zdravlje ljudi, ekologija, sigurnost. Mislim da u 21. stoljeću red da imamo odvodnju kako je to slučaj u drugim dijelovima Europe. Dosada smo imali nekakva rješenja koja su privremena. Veselimo se i ukupnoj investiciji, sredstvima iz Europske unije, novim priključcima odnoso da se ljudi mogu spojiti na sustav odvodnje – izjavio je Gredičak dodajući da ne prihvaća drugu opciju nego da svaki stanovnik Oroslavja bude spojen na sustav odvodnje i da taj sustav bude siguran odnosno ekološki prihvatljiv. Za radove koji su u tijeku kazao je da su vrijedni 9,7 milijuna kuna i da se odvijaju na tri lokacije: Andraševac, Mokrice i Gornje Oroslavje.
-Mi gledamo unaprijed i veselimo se budućim fazama i budućoj investiciji do ukupnog završetka projekta 2022. godine. – poručio je Gredičak. Naglasio je da postojeća rješenja nisu bila niti cjelovita niti zadovoljavajuća.
-Ovo nema alternativu i da na kraju krajeva čista voda se vraća u prirodu preko kolektora – zaključio je gradonačelnik Oroslavja.
Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić zadovoljan je investicijom odnosno provođenjem projekta Aglomeracije na području Donje Stubice. Radovi su započeli paralelno kada i radovi u Oroslavju i radi se o iznosu od 6,2 milijuna kuna te nešto više od 3 kilometara novog sustav odvodnje.
-To znači da će naši sugrađani, prvenstveno u središtu Donje Stubice dobiti mogućnost priključka na odvodnju što dosada nisu imali. To znači bolju kvalitetu života – izjavio je Gospoćić. Pojasnio je da bi obuhvat bio bio veći ali da dijelovi grada, poput naselja Pustodol i Donje Podgore, su u sklopu lokalnog vodovoda zbog čega se nisu mogao uključiti u ovaj projekt.
Ugovor o javnoj nabavi radova za Fazu II s izvođačem Niskogradnja Hren d.o.o. iz Donje Stubice sklopljen je u rujnu 2019. godine. Ugovorena vrijednost radova je 38.805.700,94 kn bez PDV-a. Izvođač je uveden u posao u listopadu 2019. godine, a rok završetka radova je studeni 2022. godine.
Inače ukupni projekt za Zabok i Zlatar, vrijednosti 478.479.348,21 kn bez PDV-a, od čega iznos bespovratnih sredstava iznosi 321.355.962,44 kn ili 67,16 % prihvatljivih troškova, obuhvaća i Grad Zlatar te općine Zlatar Bistrica, Marija Bistrica, Konjščina i Lobor.
Uz EU sufinanciranje, na projektu sudjeluju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (62.849.354,31 kn), Hrvatske vode (62.849.354,31 kn) i Zagorski vodovod d.o.o. (31.424.677,15 kn).
s.kalajdžija/sjever.hr 18.02.2020.
