Hrvatska je blizu tražene granice od 60 posto medijalne plaće, ali još je nije dosegnula
Europska unija zadala si je novi veliki zadatak – uspostaviti jedinstvenu minimalnu plaću na razini EU. Kako postoje goleme razlike među primanjima na Starom kontinentu, a Bruxelles zna da nema ni ovlasti određivati plaće u zemljama članicama, Europska komisija planira propisati kriterije koje će vlade morati zadovoljiti pri postavljanju te plaće, piše Večernji list.
U utorak su predstavljene prve konture plana, a u europskim se krugovima navodi da bi glavni kriterij trebao biti taj da ona mora iznositi najmanje 60 posto medijalne plaće u pojedinoj zemlji. No taj je prijedlog naišao na otpor, i to, paradoksalno, na sjeveru Europe gdje su socijaldemokratske tradicije najsnažnije pa je implementacija ove mjere upitna.
EU želi minimalnu plaću vezati za medijalnu jer mnogi vjeruju da taj iznos bolje oslikava realni život od prosječne plaće.
Razlika je između ta dva iznosa u tomu što je prosječna plaća aritmetička sredina svih iznosa, dok je medijalna plaća srednja, ona od koje jednak broj ljudi ima veći i manji iznos. Na primjer, kad bi se promatralo sedmero radnika među kojima trojica imaju plaću od tri tisuće, a ostali imaju četiri, pet, osam i devet tisuća, prosječan bi iznos bio pet tisuća. No medijalna je četiri tisuće zato što od tog radnika trojica imaju manje, a trojica više. Tako je u Hrvatskoj prosječna bruto plaća u listopadu 2019. iznosila oko 8800, a medijalna, u ovom slučaju ključna, 7382 kuna, prenosi Večernji.
U Hrvatskoj je situacija dosta zanimljiva: Vlada HDZ-a dizala je već nekoliko puta propisanu minimalnu plaću, a od 1. siječnja 2020. ona iznosi malo više od četiri tisuće kuna bruto (3250 neto). To znači da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 55 posto medijalne plaće u Hrvatskoj pa je Hrvatska blizu granice koju želi Bruxelles, ali još je nije dosegnula. Da bi je dosegnula, bruto minimalna plaća morala bi biti 400-tinjak kuna veća.
Više pročitajte ovdje.
sjever.hr/večernji.hr 18.01.2020.
