Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara počelo je okupljanjem i komemorativnim programom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u krugu vukovarske bolnice povodom 34. godišnjice masovnih stradavanja u Domovinskom ratu.
Potom se Kolona sjećanja Križnim putem uputila do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Svim poginulim, nestalim, stradalim i umrlim braniteljicama i braniteljima počast je odao župan Željko Kolar koji je nakon Kolone pijetet prema brojnim žrtvama izrazio i na Ovčari.
Vukovar je tijekom Domovinskog rata najviše osjetio agresiju bivše JNA, pobunjenih Srba i njihovih pomagača iz Srbije. Osim Dubrovnika, ni jedna tadašnja JLS u Hrvatskoj nije bila u tako teškom položaju za obranu. U obrani Vukovara bilo je 2500 ljudi, na crti bojišta 1250 branitelja, a na širem vukovarskom bojištu 6700 vojnika, 26 tenkova i oklopnih transportera, 84 topa, osam minobacača i tek jedan višecijevni raketni bacač. Na širem vukovarskom bojištu poginulo je oko 2500 vojnika, od čega 900 u Vukovaru tijekom borbi, a oko 600 ih je ubijeno nakon pada grada. Oko sedam tisuća civila i vojnika završilo je u logorima. Tijekom i nakon ratnih operacija, stradalo je oko tisuću civila, među njima 86 djece. Znatno mnogobrojnije srpske snage činilo je tada 30 tisuća vojnika, čak 1600 oklopnih vozila, 980 topova i 350 protuzračnih topova. Prema procjenama, poginulo je oko šest tisuća vojnika JNA i dvije tisuće pripadnika paravojnih postrojbi, dok ih je ranjeno oko 15 tisuća.
Kolona sjećanja u Škabrnji
Među tisućama ljudi iz svih krajeva Hrvatske, koji su 18. studenoga 2025. godine hodali u koloni sjećanja u Škabrnji bila je i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Kolona je krenula sa zapadnog ulaza u Škabrnju, mjesta s kojeg su agresori 1991. kretali u napad na središte ove male općine. Tisuće ljudi se potom u koloni sjećanja uputilo do središta naselja, gdje je na spomen obilježje masovne grobnice položen zajednički vijenac. Nakon mise je kolona nastavila do spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke gdje su pročitana imena svih žrtava Škabrnje i potom položeni vijenci od strane brojnih izaslanstva iz cijele Hrvatske. Zamjenica župana Jasna Petek cvijeće je položila zajedno s Udrugom hrvatskih branitelja Marija Bistrica te kao dio delegacije Hrvatske zajednice županija, uz župana Zadarske županije Josipa Bilavera. Počast su odali i brojni državni dužnosnici, predstavnici hrvatskih gradova i općina, hrvatski branitelji i predstavnici braniteljskih udruga iz svih krajeva Hrvatske te tisuće drugih ljudi iz Hrvatske i susjednih zemalja.
Dan stradanja Škabrnje obilježava se u spomen na kobno jutro 18. studenoga 1991. godine kada su pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba slomili otpor hrvatskih branitelja. Samo tog dana ubijeno je i masakrirano 48 civila i 15 branitelja, a tijekom okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. godine, broj škabrnjskih žrtava narastao je na 86.
izvor: kzz.hr