Saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih sudjelovala je u ponedjeljak u Dubrovniku na međuparlamentarnoj konferenciji „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a“, posvećenoj budućnosti europske poljoprivrede, prehrambenoj sigurnosti i novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
Konferenciju je, u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Republike Hrvatske skupinom MED 9, organizirao Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. U Dubrovniku su se okupili predstavnici nacionalnih parlamenata država Skupine MED 9, ključni donositelji odluka na europskoj razini, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta, COPA-COGECA-e, komora, udruženja i predstavnici poljoprivrednog, šumarskog i ribarskog sektora te stručne i akademske zajednice.
U središtu rasprave bili su buduće financiranje Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, generacijska obnova, prehrambena sigurnost te posebnosti mediteranskih država članica.
Jembrih je u svom obraćanju posebno govorila o položaju hrvatskih poljoprivrednika, naglašavajući kako se poljoprivreda u Hrvatskoj odvija u vrlo različitim uvjetima, ovisno o području. Kao saborska zastupnica iz Krapinsko-zagorske županije istaknula je posebnosti kontinentalne poljoprivrede, koju karakteriziraju mala i rascjepkana gospodarstva, manje parcele i obiteljska proizvodnja.
– Dolazim iz Krapinsko-zagorske županije, iz poljoprivrednog prostora sasvim drugačijeg od hrvatskog juga. Kod nas nema velikih ravnih površina. Imamo brežuljke, male i rascjepkane parcele i obiteljska gospodarstva koja u zahtjevnim uvjetima čuvaju proizvodnju razvijanu generacijama – kazala je Jembrih.
Uspoređujući različite izazove s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici, navela je kako se poljoprivrednici na jugu zemlje suočavaju s nedostatkom vode, visokim temperaturama i požarima, dok kontinentalnu poljoprivredu pogađaju tuča, mraz, erozija tla, poplave i sve nepredvidivije vremenske prilike.
– Uvjeti su različiti, ali pitanje je isto: kako sačuvati čovjeka koji proizvodi hranu? – istaknula je pa dodala kako bi upravo to trebalo biti jedno od ključnih pitanja pri oblikovanju buduće Zajedničke poljoprivredne politike. Smatra da poljoprivrednicima treba osigurati stabilno i predvidljivo financiranje, ali istodobno uvažavati različitosti među državama članicama.
– Države članice Europske unije nisu iste. Hrvatska ima svoje specifičnosti, velik broj manjih gospodarstava, rascjepkane poljoprivredne površine te različite proizvodne i prirodne uvjete – rekla je Jembrih, dodajući kako je zbog toga potrebno dovoljno fleksibilnosti u budućim natječajima i kriterijima kako bi se uvažile posebnosti pojedinih država i njihovih poljoprivrednika.
Posebno se osvrnula na ruralni razvoj i ravnomjerni razvoj cijele hrvatske poljoprivrede, istaknuvši kako su prethodna programska razdoblja pokazala važnost ulaganja u modernizaciju gospodarstava i preradu, mlade poljoprivrednike i mala gospodarstva, ali i u ruralnu infrastrukturu i temeljne usluge.
– To su dobre prakse koje trebamo sačuvati i dalje razvijati. Upravo zato smatram da u novoj financijskoj arhitekturi ne smijemo izgubiti ono što se u prethodnim razdobljima pokazalo dobrim – poručila je.
Jembrih je pritom naglasila i važnost LEADER pristupa kroz koji je lokalnim zajednicama omogućeno da pokreću projekte u skladu s vlastitim potrebama. Takve mjere, smatra, imaju širi učinak na kvalitetu života i razvoj ruralnih sredina.
Kao jedan od izazova hrvatske poljoprivrede izdvojila je rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta. U tom kontekstu naglasila je ulogu savjetodavnih službi koje, ističe Jembrih, trebaju biti još prisutnije na terenu te poljoprivrednicima približavati mogućnosti i prednosti okrupnjavanja zemljišta, kao i povezivanja i zajedničkog nastupa.
– Jer poljoprivreda nije samo hektar, prinos ili proizvodna statistika. Iza svakog gospodarstva stoji čovjek, njegova obitelj i zajednica u kojoj živi – istaknula je Jembrih.
Dodala je kako ruralni razvoj i u budućoj financijskoj omotnici treba ostati jasno prepoznat i snažno financiran, uz nastavak ulaganja u mlade, znanje, tehnologiju, modernizaciju i otpornost na klimatske promjene.
– Europa treba snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku – politiku koja razumije maslinu na otoku, žito u ravnici, ali i vinograd, voćnjak i malo gospodarstvo na zagorskom bregu – rekla je.
Konferencija u Dubrovniku održana je uoči pripreme novog paketa Zajedničke poljoprivredne politike i Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Jedan od zaključaka rasprava bio je i naglasak na tome da prehrambena sigurnost bude sastavni dio otpornosti i sigurnosti država, dok su među važnim temama ostali i konkurentnost ribarstva, vitalnost otočnih i obalnih zajednica te budućnost mediteranske poljoprivrede.
Govoreći o širem smislu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Jembrih je zaključila da pitanje hrane nadilazi samu proizvodnju.
– Jer od polja do mora ne povezuje nas samo hrana. Povezuje nas odgovornost da zemlju koju smo naslijedili ostavimo živom, proizvodnom i naseljenom generacijama koje dolaze – poručila je Jembrih.