Nedostatna decentralizirana sredstva i njihov utjecaj na funkcioniranje gradova, općina i županija bili su tema konferencije za medije koju je županijska organizacija SDP-a Krapinsko-zagorske županije organizirala u petak, 9. listopada, u prostorijama SDP-a u Zaboku.
Konferencija je održana pod nazivom „Odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava“. U fokusu je bilo pitanje financiranja jedinica lokalne i područne samouprave te posljedica koje nedostatna sredstva imaju na njihovo funkcioniranje.
O toj su temi govorili predsjednik zagorskog SDP-a i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan te saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok.
Sudionici su se osvrnuli na odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava te na izazove s kojima se zbog takvog načina financiranja suočavaju lokalne i regionalne vlasti.
Saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan govorila je o odgovornosti Vlade za propuste u sustavu gospodarenja otpadom te zatražila odgovornost za ilegalno odlaganje opasnog otpada.
- U posljednjih deset godina uvoz otpada u Hrvatsku utrostručio se, dok je sustav nadzora i kontrole slabio, a kazne su snižavane sedam puta. Ukinuta je najava pošiljke otpada, a očevidnik uvoza otpada također je ukinut. U slučaju Gospića, gdje je odloženo više od 30 tisuća tona, a prema kasnijim procjenama i više od 40 tisuća tona ilegalnog opasnog otpada, zakazali su resorno ministarstvo, inspekcije i Državni inspektorat. Čak 21 nalaz inspektora završio je u ladici i po njima se nije postupalo. Odgovornost za funkcioniranje sustava snosi i njegovo vodstvo, a državnog inspektora Andriju Mikulića na tu je poziciju postavio Andrej Plenković - istaknula je Auguštan.
Dodala je kako se Plenkovića povezuje s optužbama za primanje mita, naglasivši da je riječ o optužbama čiji će se ishod tek utvrditi. Osvrnula se i na brojna uhićenja te istaknula kako niz propusta na različitim razinama upućuje na ozbiljan problem sustava.
- Ovo nije slučajnost, nego obrazac i pogreška cijelog sustava. Netko je dopustio "ekomafiji" da iskoristi nedostatke regulative i slabljenje zaštite okoliša. Nisu problem samo izgubljeni novci, nego i opljačkana budućnost naše djece, djece Like i cijele Hrvatske - poručila je.
Upozorila je da Gospić nije jedina lokacija na kojoj se istražuje ilegalno odlaganje otpada. Prema njezinim riječima, šest je područja već utvrđeno kao kritično zbog opasnog otpada, dok se na više od 21 lokaciji provode ispitivanja. Naglasila je da takvi slučajevi ugrožavaju tlo, vodu i zdravlje građana, a odbacila je i tvrdnje da se upozoravanjem na problem nepotrebno podiže histerija.
- Briga za zdravlje i budućnost naših generacija nikako se ne može nazivati histerijom. Ovo je nasljeđe politike u kojoj se više isplati odlagati otpad nego ga reciklirati - istaknula je.
Na kraju je pozvala sve saborske zastupnice i zastupnike, uključujući i one koji podupiru Vladu, da dobro razmisle o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja premijeru Andreju Plenkoviću.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar upozorio je na nedostatno financiranje obrazovanja i zdravstva, istaknuvši da postojeći sustav dugoročno nije održiv te da je za njegovo funkcioniranje nužno osigurati odgovarajuća sredstva.
- Razvoj lokalne i regionalne samouprave ovisi o tri ključna izvora financiranja. Povlačenju sredstava iz europskih fondova, decentraliziranim sredstvima te javnim pozivima i natječajima koje raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Nažalost, u obrazovanju i zdravstvu, koji su među temeljnim područjima odgovornosti regionalne samouprave, kontinuirano postoji velik nerazmjer između potreba i raspoloživih sredstava, što onemogućuje daljnji razvoj tih sustava - istaknuo je Kolar.
Govoreći o obrazovanju, naglasio je da decentralizirana sredstva nisu dostatna ni za redovito održavanje škola, a kamoli za kapitalne investicije. Krapinsko-zagorska županija više od 85 posto tih sredstava troši na prijevoz učenika, dok za režije i redovito održavanje godišnje izdvaja gotovo dva milijuna eura. Upozorio je i da povećanja decentraliziranih sredstava nisu pratila rast inflacije te pozvao Vladu i resorno ministarstvo na pravednije financiranje.
- S obzirom na to da smo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u velikom investicijskom ciklusu, vlastita sredstva županija i gradova koji upravljaju školama dodatno su opterećena. Bojimo se da bi u budućnosti moglo doći do problema u funkcioniranju sustava, osobito kada se završe sve investicije i povećaju troškovi održavanja novih objekata, režija i ostalih obveza - upozorio je župan.
Osvrnuo se i na stanje u zdravstvu, istaknuvši da prihodi zdravstvenih ustanova ne pokrivaju ni troškove plaća, a kamoli režija, medicinske opreme i ostalih potreba. Zbog toga bolnice gomilaju gubitke, a Vlada ih nekoliko puta godišnje sanira dodatnim financijskim sredstvima kako bi se spriječile blokade i podmirile dospjele obveze.
- Prije tri godine rekao sam da je car gol. Isto sam ponovio prije dvije godine, a danas to govorim ponovno. Ako ne promijenimo sustav, car je gol. Nema logike iz godine u godinu podržavati sustav koji kontinuirano stvara gubitke. Potrebno je promijeniti ga i osigurati onoliko novca koliko je potrebno da zdravstveni sustav funkcionira bez stvaranja novih dugova - poručio je Kolar.
Zaključio je kako je za rješavanje problema odgovorna Vlada, a posebno ministarstva nadležna za zdravstvo i obrazovanje te sam predsjednik Vlade, istaknuvši da županije, gradovi i općine nemaju mogućnost planiranja proračunskog deficita, za razliku od državne razine.
Saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok upozorila je na preveliku centralizaciju države i nedostatno financiranje lokalne samouprave, istaknuvši da se posljedice odražavaju na kvalitetu javnih usluga i svakodnevni život građana.
- Primjer Gospića samo je jedan u nizu pokazatelja problema u sustavu Republike Hrvatske, koji već deset godina vodi Andrej Plenković i snosi najveću političku odgovornost za njegovo funkcioniranje. Istodobno se lokalnoj i regionalnoj samoupravi prenose sve veće obveze, ali bez odgovarajućih financijskih sredstava. Zato se moramo zapitati jesmo li doista decentralizirana ili i dalje centralizirana država - istaknula je Curiš Krok.
Što se tiče financiranja lokalne samouprave, upozorila je na nedostatna sredstva za dječje vrtiće i vatrogastvo te istaknula kako Vlada, unatoč povećanju prava radnika i uvođenju novih obveza, ne osigurava dovoljno novca za njihovo provođenje. Naglasila je da lokalne jedinice same snose velik dio troškova izgradnje i rada vrtića, dok postojeći kriteriji financiranja ne uzimaju dovoljno u obzir razlike u razvijenosti pojedinih područja.
-Ako se Vlada već hvali ulaganjima u vrtiće, onda ih treba i odgovarajuće financirati. Slično je i s vatrogastvom. Kada vatrogasci iz sjeverne Hrvatske odlaze na dislokacije, primjerice tijekom velikih požara u Dalmaciji, svi zajedno troše opremu i sudjeluju u intervencijama, ali lokalne jedinice poslije često ne mogu dobiti povrat uloženih sredstava. Sustav mora prepoznati stvarne potrebe i osigurati pravedno financiranje - poručila je.
Posebno je naglasila da se potrebe ruralnih sredina znatno razlikuju od potreba velikih gradova te da Hrvatska nije samo Zagreb. Upozorila je da stanovnici manjih sredina nemaju jednaku dostupnost javnog prijevoza i usluga, zbog čega su troškovi prijevoza učenika i drugih korisnika posebno veliki.
- Hrvatska nije Zagreb. Nemamo autobusne i tramvajske linije do svake škole i svake usluge. Hrvatska je pretežito ruralna zemlja i Vlada mora početi ozbiljnije razmišljati o potrebama ruralnih prostora – istaknula je.
Osvrnula se i na demografske mjere, upozorivši da unatoč sve većem broju potpora i ulaganjima u vrtiće nema očekivanih demografskih pomaka. Smatra da mladim obiteljima treba osigurati konkretnu podršku, osobito kroz priuštivo stanovanje, ali i bolje mogućnosti za uključivanje djece u sport i kulturu. Dodala je kako rast troškova života dodatno otežava svakodnevicu građana. Govoreći o starijim osobama, upozorila je na preniske mirovine, nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima, visoke troškove skrbi i duge liste čekanja za zdravstvene preglede.
- Stariji ljudi, koji su nas odgajali i podizali, danas se suočavaju s preniskim mirovinama, skupim lijekovima, dugim listama čekanja i nedostatkom mjesta u domovima. Birokratski postupci traju toliko dugo da neki ljudi ne dočekaju ostvarivanje svojih prava. Zato se moramo zapitati kakva smo mi to socijalna država - zaključila je Curiš Krok.