Najavljenom poreznom reformom Vlada Republike Hrvatske ponovo zadire u tuđe prihode, a ne svoje, poručio je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na naš upit kakvo je njegovo mišljenje o najavljenoj poreznoj reformi, odnosno novom porezu na nekretnine.
Podsjetimo, ako prođu zakonske izmjene, od 1. siječnja 2025. godine na snagu bi trebao stupiti novi porez na nekretnine, dok će lokalne jedinice imati dva mjeseca da donesu prateće odluke, poput visine poreza koja će iznositi od 0,6 do 8 eura po četvornom metru.
Radi se o svojevrsnoj transformaciji dosadašnjeg poreza na kuće za odmor koji nije bio obavezan niti ga Grad Varaždin provodi, dok će, s druge strane, novi porez na nekretnine biti obavezan. Dodajmo kako će 80 posto prihoda od spomenutog poreza pripasti jedinicama lokalne samouprave, dok će 20 posto pripasti državi.
Novi zakon izazvao je mnoge polemike, a njime nije ni zadovoljan varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj koji je rekao kako apsolutno podržava ideju da se poveća neoporezivi dio plaće, kao i da se dodatno rasterete plaće, ali ne isključivo na teret gradova.
- Država se svog udjela u cijeni rada, a to su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno, ne odriče, iako prihodi od PDV-a rastu strelovito, već se isključivo ide na prihode gradova podizanjem neoporezive osnovice te mogućim smanjenjem stopa poreza na dohodak - oštro je poručio gradonačelnik Bosilj.
Kazao je kako porezna stopa na dohodak mora biti progresivna kako bi oni s većim plaćama više sudjelovali u prikupljanju novaca za komunalne, socijalne, kulturne, sportske i druge potrebe od onih koji imaju ispodprosječne plaće, odnosno oni koji imaju više trebali bi plaćati veći porez i time pokrivati socijalne potrebe onih koji nemaju toliko novca.
Istaknuo je da je glavno pitanje na koji način će jedinice lokalne samouprave to provoditi.
- Zašto država ne uvede i provede taj porez i podijeli prihode? Jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi, trebali bi vjerojatno provesti, na temelju svojih baza komunalne naknade, cijeli proces i k tome još 20 posto od poreza na nekretnine dati državi da ih ona dijeli po svojim željama i kriterijima, a koja u tom procesu neće niti sudjelovati. Niti jedinice lokalne samouprave imaju baze podataka koje imaju Ministarstvo financija i Porezna uprava da bismo npr. mogli uvesti određene socijalne cenzuse, a niti imamo podatke koje ima Ministarstvo pravosuđa i uprave, primjerice vezano uz gruntovnicu i uz stanje imovine - upitao je gradonačelnik Bosilj.
Osvrnuo i na obveze županija, odnosno nedostatak njih.
- Zamjerka je također, da se u svim mjerama u kojima se spominju država i grad, npr. u Zakonu o nekretninama, Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, a tiče se recimo obnova fasada, ugradnja liftova, navodi da će to financirati u trećini država, trećini grad i trećini sami vlasnici. Nigdje se ne spominje Županija! Podsjećam da Županija dobiva čak 25 posto iz poreza na dohodak, a Grad ostalih 75 posto. Zašto županije ne snose dio financiranja u tim mjerama? Grad ima sve izvorne obveze, od održavanja klupica, parkova pa do prometnica, groblja, vodovoda, kanalizacije, vrtića, vatrogasaca, a Županija nema nikakvih izvornih obveza i neopravdano i nepravedno dobiva enormna sredstva gradova - poručio je gradonačelnik Bosilj.