U varaždinskoj Županijskoj palači u utorak je održan Okrugli stol na temu Zaštitna uloga pozitivnog razvoja u ishodima za mlade te je upriličeno predstavljanje rezultata treće točke istraživanja u sklopu projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mjerenje – P.R.O.T.E.C.T.”.
Nositelj ovog petogodišnjeg projekta Hrvatske zaklade za znanost je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a voditeljica projekta je Miranda Novak, uz podršku i suradnju Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije.
Cilj projekta je istražiti 5C model pozitivnog razvoja mladih u Hrvatskoj, u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu, odnosno u cijeloj Varaždinskoj županiji. Studija prati uzorak srednjoškolaca, dio njihovih roditelja i nastavnika od njihovog prvog razreda pa do kraja srednje škole. Kako učenici koje projekt prati pohađaju 4. razred, trenutno je u fazi priprema četvrte i zadnje točke istraživanja. U prvoj je točci bilo više od 3500 sudionika, u drugom valu mjerenja sudjelovalo je više od 3200, a u trećem mjerenju 3300 adolescenata.
Miranda Novak iz Edukacijsko rehabilitacijskog sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako svake godine imaju oko 3 tisuće adolescenata, a uključeni su i njihovi roditelji.
- U ovoj trećoj točci, ako usporedimo rezultate od prijašnjih godina, vidimo neki pad u stupnju depresivnosti i stupnju anksioznosti kod mladih. S jedne strane to je i razvojno. Vidimo da je stopa depresivnosti pala s nekih 17 na 14 posto i da je kod anksioznih simptoma s 30 i nešto posto zamijećen pad na 27 posto ozbiljnih anksioznih simptoma. Vidimo i neki mali pad u simptomima suicidalnosti. Prijašnjih godina nam je čak 7 posto adolescenata prijavljivalo da su pokušali počiniti suicid, sada je to negdje oko 5 posto. Tu smo nekako zadovoljni, s jedne strane mi i očekujemo da emocionalna evolucija već u 3. srednjem se ustabili, da taj prvi dio adolescencije koji je bio jako buran postane malo blaži, da mladi upoznaju i sebe i načine na koje se mogu nositi sa svojim emocijama – kazala je Novak.
Istaknula je da ih brine što se dosta veliki postotak mladih osjeća izolirano i usamljeno te odbačeno od drugih.
- Više od 20 posto mladih izvještava o tom iskustvu, a ozbiljno je usamljeno negdje oko 7 posto mladih, što znači da negdje imaju teškoća u uspostavi dobrih, kvalitetnih odnosa sa svojim vršnjacima – dodala je.
Kazala je i kako je obiteljska povezanost i dalje dominantna, ali razvojno se vidi kako su mladima iznimno važni i vršnjaci.
Dodala je kako su ogroman problem i pušenje cigareta, ali i korištenje električnih cigareta i razno raznih vaping uređaja.
- Govorimo o javnozdravstvenom problemu. Više od 40 posto je u zadnji tjedan dana koristilo cigarete, a ovaj postotak koji se odnosi na korištenje električnih cigareta je više od 20 posto. Tu zakazujemo jer izgleda da ne činimo dovoljno da mlade odvratimo od korištenja cigareta generalno – rekla je Novak.
Naglasila je kako kontinuirano vide kako siromašnija djeca i djeca iz obitelji koje su ranjivije i nižeg socijalno ekonomskog statusa imaju manje rezultate na skalama kojima se mjeri njihova povezanost, njihove kompetencije te na skalama na kojima se mjeri njihova samosvijest.
Ispitani su i simptomi suicidalnosti: 20 posto ispitanih učenika trećeg razreda tako navodi da su se namjerno samoranjavali i nanosili si bol, isto tako 15 posto njih je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 11 posto ih je izradilo plan za počinjenje samoubojstva, dok 5 posto njih izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo.
- Kod djevojaka bi mogli govoriti da gotovo svaka treća ili četvrta djevojka treba pomoć stručnog suradnika i treba s nekim porazgovarati, najviše zbog toga jer puno brine, opterećena je školom, previše je tu perfekcionizma i dosta visoki simptomi anksioznosti – objasnila je.
Istaknula je kako je bitno stvarati zdrave temelje od početka razvoja djeteta, od malih nogu, predškolskog uzrasta i osnovnoškolske dobi.
- Iznimno je važno u zajednici nuditi mogućnosti za besplatnu ili povoljnu podršku i pomoć. Istovremeno, podaci govore o tome da je važno da donositelji odluka i političari ulažu u resurse za najranjivije obitelji, obitelji koje zaista trebaju podršku. Nužno je nuditi dodatne slobodne aktivnosti, nuditi informacije roditeljima. Mi trebamo educirati i nastavnike i stručno osoblje da znaju kako reagirati – naglasila je voditeljica projekta.
Kazala je kako u Varaždinskoj županiji adolescenti nešto malo više koriste alkohol, što je nekako i regionalna karakteristika, a neznatno su povišeni i sucidalni simptomi.
- Ono što je dobro za Varaždinsku županiju je opet izraženija povezanost s obitelji, izraženija povezanost sa zajednicom – dodala je.
Istaknula je da oni mladi koji volontiraju ili su aktivni u zajednici i više doprinose zajednici automatski imaju i pozitivniji razvoj i bolji indikator mentalnog zdravlja.
- Nama je neki indikator pozitivnog razvoja aktivna osoba, ona koja sudjeluje, ne ona koja je na svojem pametnog telefonu ili negdje u svoja četiri zida, nego ona koja će i u budućnosti biti aktivni građanin i sudionik svoje zajednice – kazala je Miranda Novak.
Kiđemet Piskač: Projekti kao što je ovaj detektiraju nam probleme naših mladih osoba
Kako je naglasila predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, županijska vijećnica Spomenka Kiđemet-Piskač, da bi se u zdravstvenom smislu moglo djelovati, iznimno je bitno detektirati probleme i izazove s kojima se susreću mladi.
- Upravo projekti kao što je ovaj detektiraju nam probleme naših mladih osoba. Mentalni su poremećaji itekako česti u naših mladih osoba i istraživanja pokazuju da se kroz vrijeme nosimo s problemima anksioznosti, depresije, suicidalnosti, ali veliki je problem i usamljenost mladih osoba koja sa sobom povlači drugi problem, a to je digitalizacija, ekranizacija, usamljene su osobe često ponovo sklonije samoozljeđivanju, suicidu, pretilosti...Ovaj i svi takvi projekti detektiraju nam probleme kako bi Savjet za zdravlje, u suradnji sa svim drugim zdravstvenim i prosvjetnim ustanovama mogao djelovati – kazala je predsjednica Savjeta.
Zahvalila je županijskim upravnim odjelima za školstvo i zdravstvo te posebno izdvojila Zavod za javno zdravstvo u kojem djeluje Centar za mentalne poremećaje, u kojem su educirani tim psihologa, pridruženi psihijatar i sve druge potrebne zdravstvene strukture.
- Isto tako, moram pohvaliti rad Centra za mentalno zdravlje djece i mladih pri Medicinskoj školi u Varaždinu jer moramo znati da su mentalne bolesti danas još itekako stigmatizirane. Upravo stoga, nije dovoljan rad psihologa u školskim ustanovama, nego moramo raditi na takvim centrima kao što je Zavod za javno zdravstvo i drugi, kako bi naše mlade osobe znale gdje trebaju i mogu dobiti pomoć te da se jave, bez straha od osuđivanja – poručila je Kiđemet Piskač.
Dodala je da je varaždinski Zavod za javno zdravstvo kroz godine primio više od tisuću posjeta osnovnoškolaca i srednjoškolaca, a uključeni su i njihovi roditelji.
- Mi kao zajednica moramo dalje javnozdravstvenim akcijama nastojati educirati o problemima koje smo uočili, uključiti sve relevantne strukture jer je to zaista velik poremećaj i problem društva i na tome moramo raditi – zaključila je.
Na društvenim mrežama 73 posto učenika
Pročelnik županijskoj Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek istaknuo je da je društvena kohezija je u današnje vrijeme nevjerojatno važna, kao i globalna konkurentnost.
- Društvena kohezija kroz ovakva istraživanja koja su nam potrebna da bi svi naši učenici imali jednake šanse u obrazovanju je nevjerojatno važna, stoga zahvaljujem profesorici Novak i njezinom timu i Edukacijskom i rehabilitacijskom fakultetu na ovom istraživanju u ove tri godine. To je negdje oko deset tisuća upitnika i trebalo je napraviti, obraditi te informacije, donositi i određene odluke gdje vi predlažete i koje aktivnosti i koji programi će biti potrebni da se sustav poboljša. Mi u ovom trenutku, ako gledamo škole čiji smo mi osnivači, znači 33 osnovne škole i 14 srednjoškolskih ustanova, imamo 77 stručnih suradnika, ukupno 45 pedagoga, 15 psihologa, devet socijalnih pedagoga, četiri logopeda, četiri edukacijsko rehabilitatora. Znači 1,6 stručnih suradnika po školi je brojka koja zaslužuje poštovanje i koja može dati svoj doprinos u ovom sustavu jednakih šansi, ali niti jedan sustav ne može bez znanosti ne može bez ovakvih istraživanja i preporuka - istaknuo je Huđek.
Istraživanje je pokazalo i da je u trećem razredu seksualno aktivno 25 posto učenika srednjih škola no zabrinjava da od tih koji su seksualno aktivni 28 posto ne koristi zaštitu.
Ispitano je i korištenje društvenih mreža te se može zaključiti da ih učestalo koristi 73 posto učenika trećeg razreda srednjih škola a da 4 posto učenika izvještava o problematičnom korištenju društvenih mreža što već ukazuje i na razvoj ovisnosti.