U Bisagu u Općini Breznica u četvrtak je obilježena 165. godišnjica smrti grofa Edgara Bourrée de Corberona, plemića rođenog u Francuskoj koji je ostavio vrijedan trag u hrvatskoj povijesti, a trajno je vezan uz Varaždinsku županiju jer je za svoje posljednje počivalište izabrao upravo Bisag.
Komemorativna svečanost u spomen na grofa de Corberona održana je kod kapele sv. Florijana kod ostataka dvorca Bisag, a u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Općine Breznica.
Uz zamjenicu župana Silviju Zagorec, načelnika Breznice Ivana Andrašeka, gradonačelnika Novoga Marofa Sinišu Jenkača i županijsku vijećnicu Jadranku Bahlen, vijenac su položili ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj Nj. E. Fabien Fieschi, dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga ispred Ministarstva kulture i medija te Branimir Iveković ispred Veleposlanstva Malteškog reda u Zagrebu.
Grofa de Corberona možemo promatrati i kao jednog od preteča moderne hrvatske diplomacije, istaknuo je ministar Grlić Radman.
– Rođen kao Francuz, Hrvatsku je prihvatio kao svoju domovinu te svojim znanjem, ugledom i djelovanjem pridonosio hrvatskim interesima. U brojnim je kontaktima s europskim dvorovima zagovarao hrvatski identitet, kulturu i jezik te snažniji politički položaj Hrvatske. Ne bismo trebali čekati neku novu veliku obljetnicu da bismo ponovno govorili o potrebi očuvanja ovog mjesta. Ministarstvo će, nakon dobivanja potrebnih dozvola, učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi grof de Corberon dobio dostojanstveno grobno mjesto koje nedvojbeno zaslužuje – naglasio je Grlić Radman.
Grof de Corberon prepoznao je da se budućnost Hrvatske mora graditi na znanju te je među prvima ozbiljno zagovarao ideju hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec.
- Za Varaždinsku županiju posebno je vrijedno što je svoj rad na toj ideji povezao i s Varaždinom. Upravo je varaždinskom tiskaru J. Platzeru predao na tiskanje svoju Spomenicu u kojoj se nalazi i projekt osnivanja Sveučilišta. Međutim, njegova posljednja želja možda govori najviše. Umro je 1861. godine kod Beča, a prema vlastitoj želji pokopan je u Hrvatskoj, ovdje u Bisagu. Neka ovo obilježavanje bude poticaj da takve ljude i njihove vrijedne ideje ne prepustimo zaboravu – rekla je Silvija Zagorec.
Počeci dvorca Bisag vjerojatno sežu još u 14. stoljeće, dok je u 16. stoljeću izgrađen kao dvorac tipa wasserburg, s četiri kule i obrambenim opkopom, dok ga u 18. stoljeću obitelj Drašković preuređuje u reprezentativno mjesto za stanovanje, iznijela je dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga.
- Dvorac je kasnije zadesila tragična sudbina. Oštećen je nakon Prvog svjetskog rata, a 1943. godine, prema dostupnim podacima, namjerno je zapaljen i od tada je ostao u ruševinama. Danas su sačuvani vrijedni ostaci, među kojima i dijelovi fresaka u kapelici – navela je Pascuttini Juraga.
Nakon komemorativne svečanosti u crkvi svete Marije Magdalene u Bisagu služena je sveta misa.
Izvor i foto: Varaždinska županija